Linearna algebra – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: bg:Линейна алгебра; kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
'''Linearna algebra''' ([[latinski jezik|lat:]] ''linealis'', pripada liniji), je [[matematika|matematička]] disciplina koja se bavi [[vektor]]ima i [[matrica|matricama]] i uopšte vektorskim prostorom i linearnim transformacijama. Za razliku od drugih dijelova matematike, u kojima se pojavljuju često novi i neriješeni problemi, u linearnoj algebri to nije česta pojava. Njena vrijednost leži u njenoj primjenjljivosti, počev od [[matematička fizika|matematičke fizike]], [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]] i primjene u [[ekonomija|ekonomiji]], [[programiranje|programiranju]] i [[računarstvo|računarstvu]], itd.
'''Linearna algebra''' ([[latinski jezik|lat:]] ''linealis'', pripada liniji), je [[matematika|matematička]] disciplina koja se bavi [[vektor]]ima i [[matrica]]ma i uopšte vektorskim prostorom i linearnim transformacijama. Za razliku od drugih dijelova matematike, u kojima se pojavljuju često novi i neriješeni problemi, u linearnoj algebri to nije česta pojava. Njena vrijednost leži u njenoj primjenjljivosti, počev od [[matematička fizika|matematičke fizike]], [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]] i primjene u [[ekonomija|ekonomiji]], [[programiranje|programiranju]] i [[računarstvo|računarstvu]], itd.


{{klica-matematika}}
{{klica-matematika}}

[[Category:Matematika]]
[[Kategorija:Matematika]]
[[Category:Algebra]]
[[Kategorija:Algebra]]
[[Category:Linearna algebra|*]]
[[Kategorija:Linearna algebra|*]]


[[ar:جبر خطي]]
[[ar:جبر خطي]]
[[bg:Линейна алгебра]]
[[bn:রৈখিক বীজগণিত]]
[[bn:রৈখিক বীজগণিত]]
[[bs:Linearna algebra]]
[[bs:Linearna algebra]]

Verzija na datum 24 juni 2009 u 01:40

Linearna algebra (lat: linealis, pripada liniji), je matematička disciplina koja se bavi vektorima i matricama i uopšte vektorskim prostorom i linearnim transformacijama. Za razliku od drugih dijelova matematike, u kojima se pojavljuju često novi i neriješeni problemi, u linearnoj algebri to nije česta pojava. Njena vrijednost leži u njenoj primjenjljivosti, počev od matematičke fizike, apstraktne algebre i primjene u ekonomiji, programiranju i računarstvu, itd.