Glad – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 2: | Red 2: | ||
'''Glad''' u svom najužem i najčešćem smislu označava osjećaj koji je izazvan nedostatkom [[hrana|hrane]] u ljudskom, odnosno životinjskom [[organizam|organizmu]]. Kod čovjeka on ispočetka ne mora biti neugodan, da bi kasnije uz njega dolazila mučnina, glavobolja, opća slabost te psihička uzbuđenost i/li klonulost. Potpuno ili djelomično lišavanje organizma hrane potrebne za njegovo održavanje i nadoknadu izgubljene energije se naziva '''gladovanje'''. |
'''Glad''' u svom najužem i najčešćem smislu označava osjećaj koji je izazvan nedostatkom [[hrana|hrane]] u ljudskom, odnosno životinjskom [[organizam|organizmu]]. Kod čovjeka on ispočetka ne mora biti neugodan, da bi kasnije uz njega dolazila mučnina, glavobolja, opća slabost te psihička uzbuđenost i/li klonulost. Potpuno ili djelomično lišavanje organizma hrane potrebne za njegovo održavanje i nadoknadu izgubljene energije se naziva '''gladovanje'''. |
||
== Potpuno gladovanje == |
|||
Kod potpunog gladovanja organizam je prisiljen trošiti vlastite zalihe hranjivih tvari, prije svega [[mast]] u potkožnom tkivu te [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]] odnosno glikogen iz [[jetra|jetre]] i [[mišići|mišića]], da bi na kraju konzumirao vlastite [[bjelančevine]]. Kod potpunog gladovanja čovjek izgubi do 93 % mase masnog tkiva, 62-71 % jetre, 34-35 % mišića, 22-23 % kože, [[bubreg]]a i pluća, dok [[mozak]] i [[srce]] gube do 3 % svoje mase. Organizam prilikom gladovanja gubi znatnu količinu vlastitih soli, a mijenja se i sastav [[krv]]i. Posljedice potpunog gladovanja su brzo mršavljenje, poremećaji unutrašnjih funkcija, opća slabost i smrt, koja obično nastupa kada organizam izgubi 40-50 % originalne mase. |
Kod potpunog gladovanja organizam je prisiljen trošiti vlastite zalihe hranjivih tvari, prije svega [[mast]] u potkožnom tkivu te [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]] odnosno glikogen iz [[jetra|jetre]] i [[mišići|mišića]], da bi na kraju konzumirao vlastite [[bjelančevine]]. Kod potpunog gladovanja čovjek izgubi do 93 % mase masnog tkiva, 62-71 % jetre, 34-35 % mišića, 22-23 % kože, [[bubreg]]a i pluća, dok [[mozak]] i [[srce]] gube do 3 % svoje mase. Organizam prilikom gladovanja gubi znatnu količinu vlastitih soli, a mijenja se i sastav [[krv]]i. Posljedice potpunog gladovanja su brzo mršavljenje, poremećaji unutrašnjih funkcija, opća slabost i smrt, koja obično nastupa kada organizam izgubi 40-50 % originalne mase. |
||
Za gladovanje je karakteristično da sitnije životinje umiru brže od krupnijih, jer je kod sitnijih životinja brži metabolizam. Tako [[miš]]evi ugibaju nakon 6-7 dana gladovanja, [[kunići]] nakon 22 dana, pas nakon 60 dana, dok čovjek umire nakon 70-80 dana bez hrane - pod pretpostavkom da je bio u mogućnosti piti vodu ili neku drugu tekućinu, a bez koje bi umro nakon nekoliko dana. Među životinje koje mogu dugo gladovati se ubrajaju ptice (3-20 dana) ili zmije (do godinu dana). |
Za gladovanje je karakteristično da sitnije životinje umiru brže od krupnijih, jer je kod sitnijih životinja brži metabolizam. Tako [[miš]]evi ugibaju nakon 6-7 dana gladovanja, [[kunići]] nakon 22 dana, pas nakon 60 dana, dok čovjek umire nakon 70-80 dana bez hrane - pod pretpostavkom da je bio u mogućnosti piti vodu ili neku drugu tekućinu, a bez koje bi umro nakon nekoliko dana. Među životinje koje mogu dugo gladovati se ubrajaju ptice (3-20 dana) ili zmije (do godinu dana). |
||
Potpuno gladovanje je kod nekih životinja sasvim uobičajena i normalna pojava. To se odnosi na [[sisavci|sisavce]] koji spavaju [[zimski san]] (medvjed, šišmiš, jež), [[vodozemci|vodozemce]] u [[umjerena klima|umjerenim]] područjima zimi, ribe za vrijeme tzv. svadbenog putovanja ([[losos]], [[jegulja]]) te [[deva|deve]] u pustinjama. |
|||
Verzija na datum 13 april 2009 u 23:44
- Za ostala značenja, vidi Glad (razvrstavanje).
Glad u svom najužem i najčešćem smislu označava osjećaj koji je izazvan nedostatkom hrane u ljudskom, odnosno životinjskom organizmu. Kod čovjeka on ispočetka ne mora biti neugodan, da bi kasnije uz njega dolazila mučnina, glavobolja, opća slabost te psihička uzbuđenost i/li klonulost. Potpuno ili djelomično lišavanje organizma hrane potrebne za njegovo održavanje i nadoknadu izgubljene energije se naziva gladovanje.
Potpuno gladovanje
Kod potpunog gladovanja organizam je prisiljen trošiti vlastite zalihe hranjivih tvari, prije svega mast u potkožnom tkivu te ugljikohidrate odnosno glikogen iz jetre i mišića, da bi na kraju konzumirao vlastite bjelančevine. Kod potpunog gladovanja čovjek izgubi do 93 % mase masnog tkiva, 62-71 % jetre, 34-35 % mišića, 22-23 % kože, bubrega i pluća, dok mozak i srce gube do 3 % svoje mase. Organizam prilikom gladovanja gubi znatnu količinu vlastitih soli, a mijenja se i sastav krvi. Posljedice potpunog gladovanja su brzo mršavljenje, poremećaji unutrašnjih funkcija, opća slabost i smrt, koja obično nastupa kada organizam izgubi 40-50 % originalne mase.
Za gladovanje je karakteristično da sitnije životinje umiru brže od krupnijih, jer je kod sitnijih životinja brži metabolizam. Tako miševi ugibaju nakon 6-7 dana gladovanja, kunići nakon 22 dana, pas nakon 60 dana, dok čovjek umire nakon 70-80 dana bez hrane - pod pretpostavkom da je bio u mogućnosti piti vodu ili neku drugu tekućinu, a bez koje bi umro nakon nekoliko dana. Među životinje koje mogu dugo gladovati se ubrajaju ptice (3-20 dana) ili zmije (do godinu dana).
Potpuno gladovanje je kod nekih životinja sasvim uobičajena i normalna pojava. To se odnosi na sisavce koji spavaju zimski san (medvjed, šišmiš, jež), vodozemce u umjerenim područjima zimi, ribe za vrijeme tzv. svadbenog putovanja (losos, jegulja) te deve u pustinjama.