Slobodni softver – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmene korisnika 69.244.123.182 na poslednju izmenu korisnika Node ue
Red 25: Red 25:
*[[GNU/Linux]] (GNU + [[Linux|Linux kernel]])
*[[GNU/Linux]] (GNU + [[Linux|Linux kernel]])


== Spoljne poveznice ==

*Online magazini o slobodnom softveru: [http://www.osmagazin.co.yu OS Magazin] i [http://gnuzilla.info GNUzilla]


[[Category:Računarstvo]]
[[Category:Računarstvo]]

Verzija na datum 6 juli 2006 u 00:29

Slobodni softver je stvar slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, trebate shvatiti "slobodni" u smislu "sloboda govora", a ne u smislu "slobodno (besplatno) pivo".

Slobode

Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenije, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera:

  • Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0).
  • Sloboda proučavanja rada programa, i prilagodbe istog vašim potrebama (sloboda 1). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.
  • Sloboda distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoći svomu bližnjemu (sloboda 2).
  • Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.

Program je slobodni softver ako korisnici istog imaju sve te slobode. Prema tome, možete slobodno distribuirati presnimke, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome svugdje. Biti slobodnim činiti sve to znači (između ostalog) da ne morate tražiti dopuštenje ni platiti za njega.

Primjeri

  • autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu, takav kôd nazivamo otvorenim kodom (eng. open source). Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika
  • autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih platformi/operacijskih sustava
  • autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat IRC klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za linux je također besplatna, dok inačica za Windows OS se naplaćuje. No kako je izvorni kod besplatan, postoje na Internetu i neslužbene inačice za Windows-e, koje su besplatne za korištenje.)
  • autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog softvera, odnosno koji se prodaju zajedno u paketu

Poveznice

Spoljne poveznice