Globalizacija – razlika između verzija
m Vraćene izmene korisnika Millica na poslednju izmenu korisnika OC Ripper |
iw |
||
Red 6: | Red 6: | ||
Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba. |
Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba. |
||
== USA == |
|||
S vremenom, a pogotovo nakon dolaska [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] na vlast u SAD, razvio se [[Antiglobalizacija|antiglobalizacijski]] pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva. |
S vremenom, a pogotovo nakon dolaska [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] na vlast u SAD, razvio se [[Antiglobalizacija|antiglobalizacijski]] pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva. |
||
Red 15: | Red 17: | ||
[[Category: Politika]] |
[[Category: Politika]] |
||
[[Category: Ekonomija]] |
[[Category: Ekonomija]] |
||
[[af:Globalisering]] |
|||
[[ar:عولمة]] |
|||
[[bs:Globalizacija]] |
|||
[[ca:Globalització]] |
|||
[[cs:Globalizace]] |
|||
[[da:Globalisering]] |
|||
[[en:Globalization]] |
|||
[[eo:Tutmondiĝo]] |
|||
[[es:Globalización]] |
|||
[[et:Globaliseerumine]] |
|||
[[eu:Globalizazioa]] |
|||
[[fa:جهانیسازی]] |
|||
[[fi:Globalisaatio]] |
|||
[[fr:Mondialisation]] |
|||
[[gl:Globalización]] |
|||
[[he:גלובליזציה]] |
|||
[[id:Globalisasi]] |
|||
[[it:Globalizzazione]] |
|||
[[ja:グローバリゼーション]] |
|||
[[ka:გლობალიზაცია]] |
|||
[[lt:Globalizacija]] |
|||
[[mk:Глобализација]] |
|||
[[nl:Globalisering]] |
|||
[[no:Globalisering]] |
|||
[[pl:Globalizacja]] |
|||
[[pt:Globalização]] |
|||
[[ru:Глобализация]] |
|||
[[sl:Globalizacija]] |
|||
[[sr:Глобализација]] |
|||
[[sv:Globalisering]] |
|||
[[th:โลกาภิวัตน์]] |
|||
[[tr:Küreselleşme]] |
|||
[[uk:Глобалізація]] |
|||
[[vi:Toàn cầu hóa]] |
|||
[[zh:全球化]] |
Verzija na datum 20 juni 2006 u 13:30
Globalizacija je proces kojim se u današnjem svijetu postepeno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta, odnosno ideologija koja za cilj ima njegovo opravdanje.
Globalizacija svoje korijene ima u režimu slobodne trgovine čiji je glavni zagovornik bio Britanski Imperij u 19. vijeku, i koji je nestao za vrijeme prvog svjetskog rata i uvođenjem protekcionizma među ratom osiromašenim velikim silama.
Iako su pokušaji globalizacije započeli još nakon drugog svjetskog rata, taj proces se intenzivirao tek sa završetkom hladnog rata i uspostavljanjem SAD kao jedine globalne sile. U njoj je kao dominantna ideologija vladao ekonomski liberalizam te je agresivno promovirana globalizacija kao rješenje većine problema u suvremenom svijetu.
Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba.
USA
S vremenom, a pogotovo nakon dolaska Georgea W. Busha na vlast u SAD, razvio se antiglobalizacijski pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.
Globalizaciji su veliki udarac nanijeli napadi 11. septembra i započinjanje rata protiv terorizma.