Globalizacija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Pokrajac (razgovor | doprinos)
m Vraćene izmene korisnika Millica na poslednju izmenu korisnika OC Ripper
iw
Red 6: Red 6:


Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba.
Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba.

== USA ==


S vremenom, a pogotovo nakon dolaska [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] na vlast u SAD, razvio se [[Antiglobalizacija|antiglobalizacijski]] pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.
S vremenom, a pogotovo nakon dolaska [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] na vlast u SAD, razvio se [[Antiglobalizacija|antiglobalizacijski]] pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.
Red 15: Red 17:
[[Category: Politika]]
[[Category: Politika]]
[[Category: Ekonomija]]
[[Category: Ekonomija]]



[[af:Globalisering]]
[[ar:عولمة]]
[[bs:Globalizacija]]
[[ca:Globalització]]
[[cs:Globalizace]]
[[da:Globalisering]]
[[en:Globalization]]
[[eo:Tutmondiĝo]]
[[es:Globalización]]
[[et:Globaliseerumine]]
[[eu:Globalizazioa]]
[[fa:جهانی‌سازی]]
[[fi:Globalisaatio]]
[[fr:Mondialisation]]
[[gl:Globalización]]
[[he:גלובליזציה]]
[[id:Globalisasi]]
[[it:Globalizzazione]]
[[ja:グローバリゼーション]]
[[ka:გლობალიზაცია]]
[[lt:Globalizacija]]
[[mk:Глобализација]]
[[nl:Globalisering]]
[[no:Globalisering]]
[[pl:Globalizacja]]
[[pt:Globalização]]
[[ru:Глобализация]]
[[sl:Globalizacija]]
[[sr:Глобализација]]
[[sv:Globalisering]]
[[th:โลกาภิวัตน์]]
[[tr:Küreselleşme]]
[[uk:Глобалізація]]
[[vi:Toàn cầu hóa]]
[[zh:全球化]]

Verzija na datum 20 juni 2006 u 13:30

Globalizacija je proces kojim se u današnjem svijetu postepeno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta, odnosno ideologija koja za cilj ima njegovo opravdanje.

Globalizacija svoje korijene ima u režimu slobodne trgovine čiji je glavni zagovornik bio Britanski Imperij u 19. vijeku, i koji je nestao za vrijeme prvog svjetskog rata i uvođenjem protekcionizma među ratom osiromašenim velikim silama.

Iako su pokušaji globalizacije započeli još nakon drugog svjetskog rata, taj proces se intenzivirao tek sa završetkom hladnog rata i uspostavljanjem SAD kao jedine globalne sile. U njoj je kao dominantna ideologija vladao ekonomski liberalizam te je agresivno promovirana globalizacija kao rješenje većine problema u suvremenom svijetu.

Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba.

USA

S vremenom, a pogotovo nakon dolaska Georgea W. Busha na vlast u SAD, razvio se antiglobalizacijski pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.

Globalizaciji su veliki udarac nanijeli napadi 11. septembra i započinjanje rata protiv terorizma.