Abu Džafar al-Hazin – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Clean_up
Nema sažetka izmjene
Red 9: Red 9:
== Izvori ==
== Izvori ==
* {{MacTutor|id=Al-Khazin|title=Abu Jafar Muhammad ibn al-Hasan Al-Khwarizmi}}
* {{MacTutor|id=Al-Khazin|title=Abu Jafar Muhammad ibn al-Hasan Al-Khwarizmi}}
* {{cite book|first=Roshdi|last=Rashed|title=Les Mathématiques Infinitésimales du IXe au XIe Siècle '''1''': Fondateurs et commentateurs: Banū Mūsā, Ibn Qurra, Ibn Sīnān, al-Khāzin, al-Qūhī, Ibn al-Samḥ, Ibn Hūd|publisher=|location=London|year=1996}} Reviews: Seyyed Hossein Nasr (1998) in ''Isis'' '''89''' (1) pp. [http://links.jstor.org/sici?sici=0021-1753%28199803%2989%3A1%3C112%3AFR%3E2. 0.CO%3B2-C 112-113]; Charles Burnett (1998) in ''Bulletin of the School of Oriental and African Studies, University of London'' '''61''' (2) p. [http://links.jstor.org/sici?sici=0041-977X%281998%2961%3A2%3C406%3ALMIDIA%3E2. 0.CO%3B2-K 406].
* {{cite book|first=Roshdi|last=Rashed|title=Les Mathématiques Infinitésimales du IXe au XIe Siècle '''1''': Fondateurs et commentateurs: Banū Mūsā, Ibn Qurra, Ibn Sīnān, al-Khāzin, al-Qūhī, Ibn al-Samḥ, Ibn Hūd|publisher=|location=London|year=1996}} Reviews: [[Seyyed Hossein Nasr]] (1998) in ''Isis'' '''89''' (1) pp. [http://links.jstor.org/sici?sici=0021-1753%28199803%2989%3A1%3C112%3AFR%3E2. 0.CO%3B2-C 112-113]; Charles Burnett (1998) in ''Bulletin of the School of Oriental and African Studies, University of London'' '''61''' (2) p. [http://links.jstor.org/sici?sici=0041-977X%281998%2961%3A2%3C406%3ALMIDIA%3E2. 0.CO%3B2-K 406].


== Literatura ==
== Literatura ==

Verzija na datum 13 mart 2016 u 16:14

Abu Džafar al-Hazin (900971) bio je perzijski astronom i matematičar iz Horasana. Radio je na polju astronomije i teorije brojeva.

Hazin je bio jedan od učenjaka dovedenih u Raj od strane Adhad ad-Dovle, bujidskog vladara (vl. 949 - 983). Godine 959/960. je služio kao vezir Raja.

Al-Hazin je napisao knjigu pod nazivom Zij al-Safa'ih ("Tablice diskova astrolaba") koje su nasljednici proglasili najboljim djelom na svom polju, i često ga koristili kao referencu. U njemu su opisani brojni astronomski instrukmenti kao astrolab.

Također je napisao komentar na Ptolomejevu Almagestu u kome je naveo solarni model različit od Ptolomejovog.

Izvori

Literatura