Nikta – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{otheruses|[[Nikta (mjesec)]]}}
{{otheruses|[[Nikta (mjesec)]]}}
⚫
[[Image:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - La Nuit (1883).jpg|thumb|[[William-Adolphe Bouguereau]]: Nikta<small>, 1883.</small>]]
⚫
'''Nikta''' ('''Νýξ''', ''Nýx'' = noć) [[božica]] je noći i primordijalno božanstvo u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Njezin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Nox]] ([[latinski jezik|lat.]] "noć"; [[Vergilije]]). U staroj Grčkoj je Nikta rijetko štovana. Prema [[Pauzanije|Pauzaniju]], imala je proročište u [[Megara|megarskoj]] akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojala statua zvana Noć u [[Artemida|Artemidinim]] hramovima u [[Efez]]u.


== Rođenje i djeca ==
⚫
[[Image:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - La Nuit (1883).jpg|thumb|[[William-Adolphe Bouguereau]]: Nikta<small>, [[1883.]]</small>]]
⚫
[[Image:Paris psaulter gr139 fol435v.png|thumb|left|Nikta<small>, pariški psaltir iz 10. stoljeća</small>]]

⚫
Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', Niktu je rodio [[Kaos]], a i sama je imala brojne potomke. S bratom [[Ereb]]om, Nikta rađa [[Eter (mitologija)|Eter]]a ("atmosfera") i [[Hemera|Hemeru]] ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa [[Mom]]a ("krivnja"), [[Pon]]a ("umor"), [[Mor]]a ("sudbina"), [[Tanatos]]a ("smrt"), [[Hipno|Hipna]] ("san"), [[Hesperide]], [[Kere]] i [[Mojre]], [[Apatija|Apatiju]] ("izdaja"), [[Filot]]a ("prijateljstvo"), [[Gera|Geru]] ("vrijeme") i [[Erida (mitologija)|Eridu]] ("razdor"). Prema [[Orfej]]u, Niktina su djeca [[Geja]] i [[Uran]]. Heziod kaže da je možda Hemera zapravo Niktina sestra. [[Sparta]]nci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga ''nyx-'' , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. [[Dioniz]] ''Nyktelios'' ("noćni") i [[Afrodita]] ''Philopannyx'' ("ona koja voli čitavu noć").
'''Nikta''' ('''Νýξ''', ''Nýx'' = noć) božica je noći i primordijalno božanstvo u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Njezin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''Nox''' ([[latinski jezik|lat.]] "noć"; [[Vergilije]]).

==Kult==

⚫
U [[Stara Grčka|Grčkoj]] je Nikta rijetko bila štovana. Prema [[Pauzanije|Pauzaniju]], imala je proročište u [[Megara|megarskoj]] akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojala statua zvana Noć u [[Artemida|Artemidinim]] hramovima u [[Efez]]u.

[[Sparta]]nci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga ''nyx-'' , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. [[Dioniz]] ''Nyktelios'' ("noćni") i [[Afrodita]] ''Philopannyx'' ("ona koja voli čitavu noć").

==Mitologija==

⚫
[[Image:Paris psaulter gr139 fol435v.png|thumb|right|Nikta<small>, [[Pariz|pariški]] psaltir iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]]]]

===Nikta prema Heziodu===

⚫
Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', Niktu je rodio [[Kaos]], a i sama je imala brojne potomke. S bratom [[Ereb]]om, Nikta rađa [[Eter (mitologija)|Eter]]a ("atmosfera") i [[Hemera|Hemeru]] ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa [[Mom]]a ("krivnja"), [[Pon]]a ("umor"), [[Mor]]a ("sudbina"), [[Tanatos]]a ("smrt"), [[Hipno|Hipna]] ("san"), [[Hesperide]], [[Kere]] i [[Mojre]], [[Apatija|Apatiju]] ("izdaja"), [[Filot]]a ("prijateljstvo"), [[Gera|Geru]] ("vrijeme") i [[Erida (mitologija)|Eridu]] ("razdor").

U njegovu opisu [[Tartar (pakao)|Tartara]], Heziod govori da [[Hemera]] ("dan"), koja je Niktina sestra, a ne kći, napušta Tartar u isto vrijeme kada Nikta ulazi u njega; kada se Hemera vrati, Nikta odlazi. Ovo odražava [[Ratri]]jevo prikazivanje "noći" u [[Rgveda|Rgvedi]], gdje ona radi u bliskoj suradnji i sa sestrom Ushasom ("zora").

===Nikta prema Homeru===


U 14. pjevanju [[Homer]]ove ''[[Ilijada|Ilijade]]'', postoji zanimljiv citat [[Hipno|Hipna]], nižeg božanstva sna, u kojem on podsjeća [[Hera|Heru]] na staru uslugu koju joj je ispunio kad ga je zamolila da uspava [[Zeus]]a. Jednom, Hipno je uspavao Zeusa zbog Herine molbe, dopustivši joj da na [[Heraklo|Herakla]] (koji se morem vraćao iz [[Laomedon]]ove [[Troja|Troje]]) baci veliku nesreću. Zeus se razbjesnio i ugušio bi Hipna u moru da ovaj u strahu nije pobjegao Nikti, svojoj majci. Hipno joj je, da je ne bi razljutio, rekao da se ništa nije dogodilo, te je na taj način izbjegao Zeusov gnjev.
U 14. pjevanju [[Homer]]ove ''[[Ilijada|Ilijade]]'', postoji zanimljiv citat [[Hipno|Hipna]], nižeg božanstva sna, u kojem on podsjeća [[Hera|Heru]] na staru uslugu koju joj je ispunio kad ga je zamolila da uspava [[Zeus]]a. Jednom, Hipno je uspavao Zeusa zbog Herine molbe, dopustivši joj da na [[Heraklo|Herakla]] (koji se morem vraćao iz [[Laomedon]]ove [[Troja|Troje]]) baci veliku nesreću. Zeus se razbjesnio i ugušio bi Hipna u moru da ovaj u strahu nije pobjegao Nikti, svojoj majci. Hipno joj je, da je ne bi razljutio, rekao da se ništa nije dogodilo, te je na taj način izbjegao Zeusov gnjev.


⚫
Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih Orfeju. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i [[Titan (mitologija)|Titani]]. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. [[Kron]] - koji je unutra vezan, uspavan i opijen [[med]]om – sanja i proriče. Izvan pećine, [[Adrasteja (mitologija)|Adrasteja]] udara u svoje [[timpane]], pomičući cijeli [[svemir]] u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja.
===Nikta u orfičkoj poeziji===

⚫
Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih [[Orfej]]u. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i [[Titan (mitologija)|Titani]]. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. [[Kron]] - koji je unutra vezan, uspavan i opijen [[med]]om – sanja i proriče. Izvan pećine, [[Adrasteja (mitologija)|Adrasteja]] udara u svoje [[timpane]], pomičući cijeli [[svemir]] u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja.

===Ostali grčki zapisi===


Nikta je prvotno božanstvo u uvodnom pjevanju [[Aristofan]]ove [[Komedija|komedije]] ''Ptice''. Ovdje je Nikta [[Eros]]ova majka. U ostalim zapisima, spominje se da je [[Haron]]ova majka (s [[Ereb]]om) i [[Fton]]ova (s [[Dioniz]]om (?)).
Nikta je prvotno božanstvo u uvodnom pjevanju [[Aristofan]]ove [[Komedija|komedije]] ''Ptice''. Ovdje je Nikta [[Eros]]ova majka. U ostalim zapisima, spominje se da je [[Haron]]ova majka (s Erebom) i [[Fton]]ova (s Dionizom (?)).


Tematika Niktine pećine ili kuće, ispod oceana (prema [[Heziod]]u) ili negdje na samom rubu svijeta vjerojatno se odražava u [[Parmenid]]ovim pjesmama.
Tematika Niktine pećine ili kuće, ispod oceana (prema [[Heziod]]u) ili negdje na samom rubu svijeta vjerojatno se odražava u [[Parmenid]]ovim pjesmama.

Verzija na datum 8 august 2008 u 09:27

Za ostala značenja, vidi Nikta (razvrstavanje).
William-Adolphe Bouguereau: Nikta, 1883.

Nikta (Νýξ, Nýx = noć) božica je noći i primordijalno božanstvo u grčkoj mitologiji. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nox (lat. "noć"; Vergilije). U staroj Grčkoj je Nikta rijetko štovana. Prema Pauzaniju, imala je proročište u megarskoj akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojala statua zvana Noć u Artemidinim hramovima u Efezu.

Rođenje i djeca

Nikta, pariški psaltir iz 10. stoljeća

Prema Heziodovoj Teogoniji, Niktu je rodio Kaos, a i sama je imala brojne potomke. S bratom Erebom, Nikta rađa Etera ("atmosfera") i Hemeru ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa Moma ("krivnja"), Pona ("umor"), Mora ("sudbina"), Tanatosa ("smrt"), Hipna ("san"), Hesperide, Kere i Mojre, Apatiju ("izdaja"), Filota ("prijateljstvo"), Geru ("vrijeme") i Eridu ("razdor"). Prema Orfeju, Niktina su djeca Geja i Uran. Heziod kaže da je možda Hemera zapravo Niktina sestra. Spartanci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga nyx- , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. Dioniz Nyktelios ("noćni") i Afrodita Philopannyx ("ona koja voli čitavu noć").

U 14. pjevanju Homerove Ilijade, postoji zanimljiv citat Hipna, nižeg božanstva sna, u kojem on podsjeća Heru na staru uslugu koju joj je ispunio kad ga je zamolila da uspava Zeusa. Jednom, Hipno je uspavao Zeusa zbog Herine molbe, dopustivši joj da na Herakla (koji se morem vraćao iz Laomedonove Troje) baci veliku nesreću. Zeus se razbjesnio i ugušio bi Hipna u moru da ovaj u strahu nije pobjegao Nikti, svojoj majci. Hipno joj je, da je ne bi razljutio, rekao da se ništa nije dogodilo, te je na taj način izbjegao Zeusov gnjev.

Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih Orfeju. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i Titani. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. Kron - koji je unutra vezan, uspavan i opijen medom – sanja i proriče. Izvan pećine, Adrasteja udara u svoje timpane, pomičući cijeli svemir u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja.

Nikta je prvotno božanstvo u uvodnom pjevanju Aristofanove komedije Ptice. Ovdje je Nikta Erosova majka. U ostalim zapisima, spominje se da je Haronova majka (s Erebom) i Ftonova (s Dionizom (?)).

Tematika Niktine pećine ili kuće, ispod oceana (prema Heziodu) ili negdje na samom rubu svijeta vjerojatno se odražava u Parmenidovim pjesmama.

Vanjski linkovi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikta&oldid=230798