Dioniz – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Dioniz''' (grč. '''Διώνυσος''', ''Diốnysos'') [[stara Grčka|grčki]] je [[bog]] plodnosti [[Zemlja|Zemlje]], [[biljke|vegetacije]], vina, žena, bog-bik. [[Etimologija]] imena izvodi se od riječi ''Dio'' - gen. od Zeus i ''nysos'' - tračka riječ za sina. Također poznat kao '''Bakho''' i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''. |
'''Dioniz''' (grč. '''Διώνυσος''', ''Diốnysos'') [[stara Grčka|grčki]] je [[bog]] plodnosti [[Zemlja|Zemlje]], [[biljke|vegetacije]], vina, žena, bog-bik. [[Etimologija]] imena izvodi se od riječi ''Dio'' - gen. od Zeus i ''nysos'' - tračka riječ za sina. Također poznat kao '''Bakho''' i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''. |
||
[[Image:Meyers - Silène.png|left|thumb|140 px|Silen s malim Dionizom.]] |
|||
== Mitologija == |
== Mitologija == |
||
===Rođenje=== |
===Rođenje=== |
||
Verzija na datum 10 juli 2008 u 17:47
Dioniz (grč. Διώνυσος, Diốnysos) grčki je bog plodnosti Zemlje, vegetacije, vina, žena, bog-bik. Etimologija imena izvodi se od riječi Dio - gen. od Zeus i nysos - tračka riječ za sina. Također poznat kao Bakho i u grčkoj i u rimskoj mitologiji. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. Jakhus ili Zagrej.
Mitologija
Rođenje
Dionizova je majka Selema, a otac mu je Zeus, kralj bogova. Postoji nekoliko inačica priče o Dionizovu dolasku u postojanje, no zajednička svima jest njegovo ponovno rađanje (uskrsnuće). To ponovno rađanje jest i glavni razlog njegova štovanja u religijskim misterijima - smrt i uskrsnuće bili su elementi mističkog otkrivenja. Jedna od priča o Dionizu (iz orfičkih himna) govori kako je Hera, Zeusova žena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino poslala Titane da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili igračkama i rastrgali ga na komadiće, te gotovo cijelog pojeli prije nego što ih je Zeus uspio rastjerati svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spašen bilo je njegovo srce. Zeus je srce usadio u utrobu Semele i Dioniz biva ponovno rođen.
Kultura vina
Kad je Dioniz odrastao, otkrio je kulturu vina i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna Hera pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim djelovima svijeta. U Frigiji božica Kibela, u Grčkoj poznata kao Reja, izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po Aziji. Najpoznatije od njegovih putovanja njegova je ekspedicija u Indiju. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. Općenito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Grčku došao iz Anatolije.
