Epitet – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 109.228.124.233 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357 |
|||
Red 15: | Red 15: | ||
[[cs:Přívlastek]] |
[[cs:Přívlastek]] |
||
[[de:Epitheton]] |
|||
[[en:Epithet]] |
|||
[[eo:Epiteto]] |
|||
[[es:Epíteto]] |
|||
[[gl:Epíteto]] |
|||
[[hr:Epitet]] |
|||
[[it:Epiteto]] |
|||
[[pl:Epitet]] |
|||
[[ru:Эпитет]] |
|||
[[sk:Epiteton]] |
|||
[[sv:Epitet]] |
Verzija na datum 6 august 2015 u 13:45
Epitet (grč. επιθετον, epitheton = nametnut) pridjev je ili imenica koja se veže uz imenicu, ima ulogu ukrasa te pridonosti živosti odn. slikovitosti izraza.
Stalni epiteti
Stalni su oni epiteti koji se s istom imenicom pojavljuju uvijek, bez obzira na situaciju i služe kao ukrasna karakterizacija. Tako će, kod Homera, Ahilej biti brzonogi čak i kad sjedi.
- kod starih epova, primjerice, kod Homera:
- brzonogi Ahilej, daljnometni Apolon, egidonoša Zeus, lukavi Odisej, ljepoobrazna Briseida, silni Agamemnon, sjajnooka Atena, sjajnošljemac Hektor, vjerna Penelopa, volooka Hera...
- bijela knjiga, bijelo lice, britka sablja, mila majka, Otoman-paša silni...
- u svakodnevnom govoru kada s imenicom tvore i metafore:
- crkveni miš, drakonske mjere, ljudska prava, okorjeli neženja, prodana duša, prosjački štap, uvodna riječ...