Čistka liberala u Srbiji – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
slika |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Marko Nikezic.jpg|minijatura|Marko Nikezić, smenjeni predsednik CK [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]].]] |
|||
'''Čistka "liberala" u Srbiji''' je kolokvijalni naziv za prinudnu smenu srpskog [[SKJ|partijskog rukovodstva]] usled [[Tito]]vog pritiska [[1972]]. godine. |
'''Čistka "liberala" u Srbiji''' je kolokvijalni naziv za prinudnu smenu srpskog [[SKJ|partijskog rukovodstva]] usled [[Tito]]vog pritiska [[1972]]. godine. |
||
Verzija na datum 4 novembar 2013 u 18:14
Čistka "liberala" u Srbiji je kolokvijalni naziv za prinudnu smenu srpskog partijskog rukovodstva usled Titovog pritiska 1972. godine.
Tada su pod optužbom za „liberalizam“ nasilno smenjeni Marko Nikezić, Latinka Perović, Bora Pavlović, Mirko Tepavac, a iz solidarnosti sa njima povukao se i Koča Popović. Zbog politike koju je vodilo tadašnje partijsko rukovodstvo Srbije, oni su etiketirani "liberalima" i bili su izloženi žestokoj kampanji kao antititoisti, sovjetofobi, i slično.
Sled događaja
18. 10. je u medijima objavljeno "pismo" Tita i SKJ - poziv na borbeniju partiju, "demokratski centralizam" i veći nadzor SKJ nad društvom. Narednih dana dolazi do sastanka jugoslovenskog predsednika Tita i srbijanskih rukovodilaca.
26. oktobra 1972. godine podneli su ostavke visoki funkcioneri CK SK Srbije:
- Marko Nikezić (predsednik CK SK Srbije)
- Latinka Perović (sekretar CK)
- Bora Pavlović (sekretar GK SK Beograda). Sledi čistka "liberala" u Srbiji i drugim republikama.
Iz solidarnosti sa njima i Koča Popović je tada dao ostavku na sve funkcije[1], u potpunosti se povukavši iz politike .[2]
Tumačenja
Koča Popović je smenu srpskog rukovodstva ocenio kao jednu vrstu dvorskog, odnosno državnog udara:
Posle onoga što je učinjeno sa Srbima (Nikezićevom ekipom) postalo mi je jasnije šta se događa i kuda idemo jer je to, po mojoj oceni, bila jedna vrsta dvorskog (državnog) udara. .... Ocenio sam to kao zaverenički obračun s legitimnim zastupnicima demokratske orijentacije u Savezu komunista, u Srbiji i u Jugoslaviji.[3]