Razlike između izmjena na stranici "Nikejski simbol vjere"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 146 bajtova ,  prije 8 godina
m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
[[Datoteka:Nicaea_icon.jpg|thumb|250px|Ikona na kojoj rimski [[car]] i [[episkopepiskopos|episkopi]]i na [[Prvi nikejski sabor|Prvom nikejskom saboru]] drže Nikejski simbol vjere.]]
'''Nicejsko vjerovanje''', također '''Nicejski simbol vjere''', proglašeno je na [[Prvi nicejskinikejski sabor|Prvom nicejskom saboru]] Crkve [[325]]., koji je bio i prvi [[ekumenski sabor]] uopće.
 
Ne smije se ovo vjerovanje zamijenjivati s onim koje će biti nazvao [[Nikejsko-carigradski simbol vjere|Nicejsko-carigradsko vjerovanje]], a proglašeno je [[381]]. na [[Prvi carigradski sabor|Prvom carigradskom saboru]].
 
Nicejsko vjerovanje prihvaćaju sve kršćanske Crkve.
 
== Povijesna pozadina ==
Ispovijedanjem bitnog jedinstva Oca i Sina, ovo je vjerovanje na Prvom nicejskom saboru poslužilo kako bi se opovrgao nauk [[prezbiter]]a [[Arije|Arija]], koji je bio izuzetno popularan među narodom. Prema njegovom nauku, Sin ([[Isus|Isus Krist]]), premda savršen, bio je tek stvorenje Očevo i Ocu podređen (subordiniran). Tako on nije prihvaćao da bi Otac i Sin bili iste biti (u [[Aristotel]]ovu značenju grčke riječi ''ousia'', kako ga je prihvatio [[platon]]izam i neoplatonizam). U ovome se već jasno vidi utjecaj grčke filozofije i njezinog nazivlja. Stoga Arije nije govorio da je Sin istobitan (''homoousios''), nego da je sličnobitan (''homoiousios'') Ocu.
S druge strane, [[Aleksandrija|aleksandrijski]] biskup Aleksandar i [[atanazije Aleksandrijski|sveti Atanazije Aleksandrijski]] držali su da je Sin istobitan (''homoousios'') Ocu, te da nije stvoren, nego da je od vječnosti rođen od Oca.
 
Atanazije i Aleksandar uspjeli su dobiti premoćnu većinu na saboru, a samo su dvojica biskupa glasovala u korist Arija. Kao temelj teksta ovog simbola vjere poslužilo je čini se, vjerovanje što ga je predložio [[Euzebije iz Cezareje|Euzebije Cezarejski]] koji je prethodno bio Arijev sljedbenik, a potom prihvatio nauk sabora. Tako je proglašeno i Nicejsko vjerovanje, koje će još dodatno potvrditi sljedeći sabori, a osobito [[Prvi efeški sabor|Efeški sabor]], koji je utvrdio da se Nicejsko vjerovanje ne smije mijenjati.
 
== Tekst Nicejskog vjerovanja ==
 
== Analiza teksta Nicejskog vjerovanja ==
Tekst Nicejskog vjerovanja{{WikizvorM|[[s:Nicejsko vjerovanje|tekst]]}} izravan je odgovor na Arijevo učenje. Vjerovanje je podijeljeno u tri dijela od kojih prvi izriče vjeru u Boga Oca kao jedinoga, Svemogućeg Boga, koji je stvorio cijeli svemir. Treći dio jednostavno izriče vjeru u [[Duh Sveti Duh|Duha Svetoga]], bez ikakva dodatnog pojašnjenja. Nasuprot tima dvama kratkim dijelovima (člancima), u središtu je ovog simbola vjere mnogo duža rasprava o [[Isus Krist|Isusu Kristu]].
 
Isus Krist nazvan je Gospodinom, Sinom Božjim i jedinorođenim od Oca. S ovim su se tvrdnjama mogli složiti i arijanci, no daljnje tumačenje izričito je protiv njih. Za Sina se kaže da je »iste biti s Ocem« i potom »istobitan s Ocem« (grč. ''omoousios''). Ta istobitnost dočarana je slikama: »Bog od Boga, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog od pravoga Boga.« Pojašnjeno je, zatim, da je Sin »rođen«, a ne »stvoren.« Upravo su arijanci tvrdili da je Sin Očevo stvorenje. Konačno, taj Sin, koji je ujedno i pravi Bog, sišao je s nebesa, utjelovio se i postao čovjekom, mučen, uskrsnuo, uzašao na nebo. Neke od ovih tvrdnji kroz sljedeća će stoljeća potaći nove rasprave među kršćanima, te će ih se trebati detaljnije rastumačiti. Sin, koji je istobitan Ocu, na kraju će svijeta »suditi žive i mrtve.« Ova zadnja izjava ponovno predstavlja nešto što su prihvaćali i arijanci.
 
Iz ovoga se vidi da je rasprava s Arijem bila bitno [[teologija|teološkog]] karaktera, jer se bavila ponajprije odnosima unutar [[Presveto Trojstvo (nauk)|Presvetog Trojstva]].
 
Ovom simbolu vjere saborski su oci na Prvom nicejskom saboru pridodali i izjavu o osudi (grč. ''anathema'') koja glasi:
Trojstveni (trinitarni) oblik simbola, to jest spominjanje vjere u Oca i Sina i Duha Svetoga, prisutan je također i u [[Apostolsko vjerovanje|Apostolskom vjerovanju]], kao i u ispovijedima vjere prilikom krštenja iz toga doba.
 
Kasnije [[Nikejsko-carigradski simbol vjere|Nicejsko-carigradsko vjerovanje]] preuzelo je gotovo doslovno ovaj nicejski simbol vjere, te dodatno razradilo ispovijest vjere u Duha Svetoga.
 
== Vidi još ==
*[[Ekumenski sabor]]
*[[Prvi nikejski sabor|Prvi nicejski sabor]]
*[[Hristologija]]
{{Commonscat|Nicene Creed}}
64.473

izmjene

Navigacijski meni