Mauri – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 9: Red 9:
Početkom VIII. st. Mauri prelaze na [[Pirinejski poluotok]] i ruše [[Pirinejski poluotok#Država Vizigota|državu Vizigota]]. Osvajaju gotovo cijeli poluotok i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tijekom slijedećih osam stoljeća. Vidi: [[Pirinejski poluotok#Povijest|Pirinejski poluotok - Povijest]].
Početkom VIII. st. Mauri prelaze na [[Pirinejski poluotok]] i ruše [[Pirinejski poluotok#Država Vizigota|državu Vizigota]]. Osvajaju gotovo cijeli poluotok i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tijekom slijedećih osam stoljeća. Vidi: [[Pirinejski poluotok#Povijest|Pirinejski poluotok - Povijest]].


Kršćani sve islamske doseljenike nazivaju '''moriski''' ([[španjolski]]: ''morisco'').
Kršćani sve islamske doseljenike nazivaju '''moriski''' ([[španski jezik|španjolski]]: ''morisco'').


Nakon uspjeha kršćanske [[rekonkvista|rekonkviste]], koja završava osvajanjem [[Granada|Granade]] godine 1492, većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju kršćanstvo, ali potajice često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu puka i progonu [[Španjolska|španjolske]] [[inkvizicija|inkvizicije]].
Nakon uspjeha kršćanske [[reconquista|rekonkviste]], koja završava osvajanjem [[Granada|Granade]] godine 1492, većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju kršćanstvo, ali potajice često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu puka i progonu [[španija|španjolske]] [[inkvizicija|inkvizicije]].


Na njih se, kao i na pokrštene [[Židovi|Židove]], primjenjivao pogrdan naziv [[Marani]] (možda prema [[španjolski|španjolskom]] ''marranos'': gadovi, svinje).
Na njih se, kao i na pokrštene [[Jevreji|Židove]], primjenjivao pogrdan naziv [[Marani]] (možda prema [[španski jezik|španjolskom]] ''marranos'': gadovi, svinje).


Vidi i članak [[Maurska umjetnost]]
Vidi i članak [[Maurska umjetnost]]


<tt>U pisanju ovoga članka uglavnom je korištena [[Opća enciklopedija JLZ]], sv. 5, Zagreb: 1979.</tt>
<tt>U pisanju ovoga članka uglavnom je korištena [[Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda|Opća enciklopedija JLZ]], sv. 5, Zagreb: 1979.</tt>
{{Commonscat|Moors}}
{{Commonscat|Moors}}



Verzija na datum 17 juni 2013 u 05:45

Imenom Mauri, Mavari ili Mavri (Maures) danas se nazivaju islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari. Od njih potiče ime države Mauritanije, čije sjeverne dijelove nastanjuju. Dijele se na niz plemena: Trarza, Brakna, Adrar, Abakak idr.

Antički Mauri

U antičko doba, Mauri je bilo ime jednog od berberskih plemena, koje je nastavalo, približno, područja današnjeg Maroka i Alžira. Prema njima je dobila ime rimska provincija Mauritanija.

U srednjem vijeku, naziv "Mauri" ili Mori primjenjuje se na narod koji je nastao miješanjem antičkih Maura s Kartažanima, Rimljanima, Vandalima i Arapima. U doba arapskih osvajanja, krajem VII. st.n.e, brzo prelaze na islam. Većina tog povijesnog naroda u tijeku slijedećih stoljeća apsorbirani su u arapsku naciju.

Mauri na Pirinejskom poluotoku

Početkom VIII. st. Mauri prelaze na Pirinejski poluotok i ruše državu Vizigota. Osvajaju gotovo cijeli poluotok i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tijekom slijedećih osam stoljeća. Vidi: Pirinejski poluotok - Povijest.

Kršćani sve islamske doseljenike nazivaju moriski (španjolski: morisco).

Nakon uspjeha kršćanske rekonkviste, koja završava osvajanjem Granade godine 1492, većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju kršćanstvo, ali potajice često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu puka i progonu španjolske inkvizicije.

Na njih se, kao i na pokrštene Židove, primjenjivao pogrdan naziv Marani (možda prema španjolskom marranos: gadovi, svinje).

Vidi i članak Maurska umjetnost

U pisanju ovoga članka uglavnom je korištena Opća enciklopedija JLZ, sv. 5, Zagreb: 1979.