Pasulj – razlika između verzija
m Robot: Removing nl:Sperzieboon (strongly connected to sh:Mahuna) |
|||
Red 45: | Red 45: | ||
[[it:Phaseolus vulgaris]] |
[[it:Phaseolus vulgaris]] |
||
[[ja:インゲンマメ]] |
[[ja:インゲンマメ]] |
||
[[nl:Sperzieboon]] |
|||
[[pl:Fasola zwykła]] |
[[pl:Fasola zwykła]] |
||
[[pt:Feijão]] |
[[pt:Feijão]] |
Verzija na datum 13 juni 2013 u 12:25
Pasulj ili grah (Phaseolus vulgaris) jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki je poreklom iz Južne Amerike. U Evropi se spominje 1542. Kultivisanjem je odnegovano 70 vrsta pasulja, sa vegetacijom od 70-90 dana, spada u red povrtnog bilja visoke biološke vrednosti.
Opis
Hranljiva vrijednost
Pasulj ima izuzetnu kaloričnu vrednost (100 grama pasulja ima 143 kilokalorija) ali i sve druge neophodne biološke materije: belančevine (26%), ugljene hidrate (52%), masti (2,1%), lecitin, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe.
Ljuska pasulja je bogata pektinom i drugim teško probavljivim sadržajima te se ne preporučuje osobama sa želudačnim, crevnim i drugim smetnjama.
Ljekovito djelovanje
Pasulj , a naročito njegove mahune imaju i lekovita svojstva. Mahune bez semena su oprobano sredstvo za smanjivanje šećera u krvi, a dobre su i protiv upale bubrega i mokraćnog mehura. Stablo, list i cvet su pouzdan diuretik. Zahvaljujući kombinaciji vlakana i folne kiseline štiti od moždanog udara i bolesti srca i debelog creva.
Sazreva u jesen. U vegetarijanskoj kuhinji pasulj je veoma popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak belančevina.