Coordinates: 33°05′37″N 44°34′50″E / 33.09361°N 44.58056°E / 33.09361; 44.58056

Ktesifon – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Datoteka/fajl Ctesiphon,_Iraq_(2117465493).jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Denniss sa razlogom: Per commons:Commons:Deletion requests/Files on User:AFBorchert/Workspace
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Coord|33|05|37|N|44|34|50|E|display=title}}

{{Lokacijska karta|Irak|float=desno|width=250|label=Ktezifont|lat=33.09|long=44.58|caption=<center>Položaj Ktezifonta na [[Tigris]]u}}


'''Ktezifont''' ([[grčki]]: ''Ktēsiphōn'', Κτησιφῶν) je bio glavni grad [[Perzija|Perzijskog Carstva]] [[Sasanidi|Sasanida]] u drevnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Ktezifont se nalazi oko 35 kilometara jugoistočno od [[Bagdad]]a na lijevoj obali rijeke [[Tigris]] na nekadašnjem važnom trgovačkom putu.
'''Ktezifont''' ([[grčki]]: ''Ktēsiphōn'', Κτησιφῶν) je bio glavni grad [[Perzija|Perzijskog Carstva]] [[Sasanidi|Sasanida]] u drevnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Ktezifont se nalazi oko 35 kilometara jugoistočno od [[Bagdad]]a na lijevoj obali rijeke [[Tigris]] na nekadašnjem važnom trgovačkom putu.


==Povijest==
==Historija==
Grad su podigli [[Parti]] kao konkurenciju gradu [[Seleukija|Seleukiji]] koji se nalazio nasuprot njega na desnoj obali Tigrisa. Rimski povjesničar [[Amijan Marcelin]] (23, 6, 23) kaže da je grad osnovan u doba kralja [[Vardanes]]a ([[38]]. do oko [[45]]. poslije Krista). No već povjesničar [[Tacit]] (''Anali'', 6, 44) spominje grad kao rezidenciju [[Tiridat III.|Tiridata III.]] (partskog uzurpatora koji je 36. poslije Krista privremeno zaposjeo Mezopotamiju).
Grad su podigli [[Parska Monarhija|Parti]] kao konkurenciju gradu [[Seleukija|Seleukiji]] koji se nalazio nasuprot njega na desnoj obali Tigrisa. Rimski historičar [[Amijan Marcelin]] (23, 6, 23) kaže da je grad osnovan u doba kralja [[Vardanes]]a ([[38]]. do oko [[45]].), no već historičar [[Tacit]] (''Anali'', 6, 44) spominje grad kao rezidenciju [[Tiridat III.|Tiridata III.]] (partskog uzurpatora koji je 36. godine privremeno zaposjeo Mezopotamiju).


Grad (ili bolje rečeno gradovi jer su Seleukija i Ktezifont srasli) se razvio u doba [[Sasanidi|Sasanida]] kojima je on bio glavni grad (ljeti kad je klima u Ktezifontu-Seleukiji bila neugodna selili su u druge gradove, ali on im je bio glavna rezidencija). Grad se s vremenom znatno povećao te je vjerojatno na kraju imao i oko 500 000 stanovnika. Rimljani i kasnije Bizantinci su ga više puta osvojili (zadnji put 591.), ali ga nikada nisu mogli zadržati u svojoj vlasti.
Grad (ili bolje rečeno gradovi jer su Seleukija i Ktezifont srasli) se razvio u doba [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]] kojima je on bio glavni grad (ljeti kad je klima u Ktezifontu-Seleukiji bila neugodna selili su u druge gradove, ali on im je bio glavna rezidencija). Grad se s vremenom znatno povećao te je vjerojatno na kraju imao i oko 500 000 stanovnika. Rimljani i kasnije Bizantinci su ga više puta osvojili (zadnji put 591.), ali ga nikada nisu mogli zadržati u svojoj vlasti.


Grad su 637. osvojili [[Arapi]] i dijelom ga uništili, ali je u doba [[Omejidi|Omejida]] pored grada [[Kufa|Kufe]] bio središte [[Šijiti|šijita]]. Osnutkom [[Bagdad]]a godine 762. Seleukija-Ktezifont je prepušten propadanju.
Grad su 637. osvojili [[Arapi]] i dijelom ga uništili, ali je u doba [[Omejidi|Omejida]] pored grada [[Kufa|Kufe]] bio središte [[Šijiti|šijita]]. Osnutkom [[Bagdad]]a godine 762. Seleukija-Ktezifont je prepušten propadanju.


== Arheološka iskopavanja ==
== Arheološka iskopavanja ==
Iskapanja je na tom području vodilo Sveučilište [[Michigan]] 1927. - 1932. i 1936. - 1937. Pronađeno je više bogato opremljenih stambenih jedinica. Nađena su i četiri sloja iz razdoblja od oko 300. prije Krista do 200. poslije Krista. Iskopavanja je 1964. - 1989. dalje nastavilo Sveučilište iz [[Torino|Torina]]. Pronađena je građevina iz doba [[Seleukidi|Seleukida]] koja je očito služila kao arhiv. Uništili su ga Parti oko 150. poslije Krista. Također je nađeno oko 30 000 grčkih pečata. Ta su iskopavanja također pokazala da su kroz grad prolazila dva kanala, jedan u smjeru istok-zapad, a drugi u smjeru sjever-jug.
Iskapanja je na tom području vodio Univerzitet [[Michigan]] 1927. - 1932. i 1936. - 1937. Pronađeno je više bogato opremljenih stambenih jedinica. Nađena su i četiri sloja iz razdoblja od oko 300. prije Krista do 200. poslije Krista. Iskopavanja je 1964. - 1989. dalje nastavilo Sveučilište iz [[Torino|Torina]]. Pronađena je građevina iz doba [[Seleukidi|Seleukida]] koja je očito služila kao arhiv. Uništili su ga Parti oko 150. poslije Krista. Također je nađeno oko 30 000 grčkih pečata. Ta su iskopavanja također pokazala da su kroz grad prolazila dva kanala, jedan u smjeru istok-zapad, a drugi u smjeru sjever-jug.


Pronađeni su i ostaci jedne kršćanske crkve i kuća iz ranoislamskog razdoblja.
Pronađeni su i ostaci jedne kršćanske crkve i kuća iz ranoislamskog razdoblja.


Jedini ostatak grada koji danas postoji je ruševina palače ''Taq-e Kisra'' koju je vjerojatno dao sagraditi [[Hozroje I. Anuširvan]].
Jedini ostatak grada koji danas postoji je ruševina palače ''[[Tak-e Kisra]]'' koju je vjerojatno dao sagraditi [[Hozroje I. Anuširvan]].
== Veze ==
* [[Opis (Mezopotamija)|Opis]]
* [[Seleukija]]


== Eksterni linkovi ==
== Vanjske veze ==
⚫
{{commonscat|Ctesiphon}}
* [http://www.orientarch.uni-halle.de/ca/tutorial/inf_kte1.htm Korisan popis literature]
* [http://www.orientarch.uni-halle.de/ca/tutorial/inf_kte1.htm Korisan popis literature]
* [http://www.meisterdinger.de/irak/irak04.htm Slika Ktezifonta iz zraka]
* [http://www.meisterdinger.de/irak/irak04.htm Slika Ktezifonta iz zraka]
Red 24: Red 28:
* [http://www.umich.edu/~kelseydb/Excavation/Seleucia.html O američkim iskopavanjima (na engleskom)]
* [http://www.umich.edu/~kelseydb/Excavation/Seleucia.html O američkim iskopavanjima (na engleskom)]
* [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin//ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0006&query=head%3D%232401 Članak o Seleukiji u ''Princeton Encyclopedia of Classical Sites'']
* [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin//ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0006&query=head%3D%232401 Članak o Seleukiji u ''Princeton Encyclopedia of Classical Sites'']
;Ostali projekti
{{WProjekti
⚫
|commonscat = Ctesiphon
|commonscathr = Ktezifont
}}


[[Kategorija:Perzija]]
[[Kategorija:Partska Monarhija]]
[[Kategorija:Sasanidska Monarhija]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Iraku]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Iraku]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Gradovi na Putu svile]]

Verzija na datum 12 juni 2013 u 10:36

33°05′37″N 44°34′50″E / 33.09361°N 44.58056°E / 33.09361; 44.58056

Ktezifont na mapi Iraka
Ktezifont
Ktezifont
class=notpageimage|
Položaj Ktezifonta na Tigrisu

Ktezifont (grčki: Ktēsiphōn, Κτησιφῶν) je bio glavni grad Perzijskog Carstva Sasanida u drevnoj Mezopotamiji. Ktezifont se nalazi oko 35 kilometara jugoistočno od Bagdada na lijevoj obali rijeke Tigris na nekadašnjem važnom trgovačkom putu.

Historija

Grad su podigli Parti kao konkurenciju gradu Seleukiji koji se nalazio nasuprot njega na desnoj obali Tigrisa. Rimski historičar Amijan Marcelin (23, 6, 23) kaže da je grad osnovan u doba kralja Vardanesa (38. do oko 45.), no već historičar Tacit (Anali, 6, 44) spominje grad kao rezidenciju Tiridata III. (partskog uzurpatora koji je 36. godine privremeno zaposjeo Mezopotamiju).

Grad (ili bolje rečeno gradovi jer su Seleukija i Ktezifont srasli) se razvio u doba Sasanida kojima je on bio glavni grad (ljeti kad je klima u Ktezifontu-Seleukiji bila neugodna selili su u druge gradove, ali on im je bio glavna rezidencija). Grad se s vremenom znatno povećao te je vjerojatno na kraju imao i oko 500 000 stanovnika. Rimljani i kasnije Bizantinci su ga više puta osvojili (zadnji put 591.), ali ga nikada nisu mogli zadržati u svojoj vlasti.

Grad su 637. osvojili Arapi i dijelom ga uništili, ali je u doba Omejida pored grada Kufe bio središte šijita. Osnutkom Bagdada godine 762. Seleukija-Ktezifont je prepušten propadanju.

Arheološka iskopavanja

Iskapanja je na tom području vodio Univerzitet Michigan 1927. - 1932. i 1936. - 1937. Pronađeno je više bogato opremljenih stambenih jedinica. Nađena su i četiri sloja iz razdoblja od oko 300. prije Krista do 200. poslije Krista. Iskopavanja je 1964. - 1989. dalje nastavilo Sveučilište iz Torina. Pronađena je građevina iz doba Seleukida koja je očito služila kao arhiv. Uništili su ga Parti oko 150. poslije Krista. Također je nađeno oko 30 000 grčkih pečata. Ta su iskopavanja također pokazala da su kroz grad prolazila dva kanala, jedan u smjeru istok-zapad, a drugi u smjeru sjever-jug.

Pronađeni su i ostaci jedne kršćanske crkve i kuća iz ranoislamskog razdoblja.

Jedini ostatak grada koji danas postoji je ruševina palače Tak-e Kisra koju je vjerojatno dao sagraditi Hozroje I. Anuširvan.

Veze

Vanjske veze

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Ktezifont
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ktesifon&oldid=1614082