Istočni Slaveni – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: fr:Slaves orientaux |
|||
Red 23: | Red 23: | ||
[[Kategorija:Istočni Slaveni| ]] |
[[Kategorija:Istočni Slaveni| ]] |
||
[[Kategorija:Slaveni]] |
[[Kategorija:Slaveni]] |
||
[[ar:سلاف شرقيون]] |
|||
[[be:Усходнія славяне]] |
|||
[[be-x-old:Усходнія славяне]] |
|||
[[bg:Източни славяни]] |
|||
[[ca:Eslaus orientals]] |
|||
[[cs:Východní Slované]] |
|||
[[de:Ostslawen]] |
|||
[[en:East Slavs]] |
|||
[[es:Eslavos orientales]] |
|||
[[fi:Itäslaavit]] |
|||
[[fr:Slaves orientaux]] |
|||
[[he:סלאבים מזרחיים]] |
|||
[[hi:पूर्वी स्लाव लोग]] |
|||
[[hr:Istočni Slaveni]] |
|||
[[it:Slavi orientali]] |
|||
[[ja:東スラヴ人]] |
|||
[[ko:동슬라브족]] |
|||
[[lt:Rytų slavai]] |
|||
[[mk:Источни Словени]] |
|||
[[nl:Vroege Oostelijke Slaven]] |
|||
[[no:Østslavere]] |
|||
[[os:Скæсæйнаг славяйнæгтæ]] |
|||
[[pl:Słowianie wschodni]] |
|||
[[pt:Eslavos do Leste]] |
|||
[[ro:Slavii estici timpurii]] |
|||
[[ru:Восточные славяне]] |
|||
[[sk:Východní Slovania]] |
|||
[[sr:Источни Словени]] |
|||
[[sv:Östslaver]] |
|||
[[tr:Doğu Slavları]] |
|||
[[uk:Східні слов'яни]] |
|||
[[zh:東斯拉夫民族]] |
Verzija na datum 14 mart 2013 u 19:46
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince. Oko 55.000 Rusina se identificira posebnom nacijom, dok se ostatak smatra subetnosom ukrajinske nacije. Istočnoslavenske kulture i jezici su međusobno slični no razlike postoje i one su često veće nego kod nekih drugih naroda koji imaju vrlo blisku zajedničku povijest. Svi današnji istočnoslavenski narodi i subetnosi potiču od takozvane staroruske nacije koja se razvijala u sklopu Kijevske Rusi. Korijenito razdvajanje na zasebne narode odvilo se tek u kasnom srednjem vijeku, kao posljedica mongolskog pustošenja zemlje.
Rusi su u 13. stoljeću dospjeli pod autokratsku mongolsku vlast, a Ukrajinci i Bjelorusi kao Ruteni (slavenizirani oblik: Rusini) u 14. stoljeću dolaze pod poljsko-litavsku vlast. Okupacija staroruskih zemalja dovela je do bitnih vjerskih, kulturnih i političkih razlika među spomenutim narodima već u 15. i 16. stoljeću, što se odrazilo na formiranje tri različite moderne nacije. Razdvajanje na posebne nacije do danas nije završeno s obzirom da se oko 55.000 Rusina deklarira kao posebna nacija. Pritom treba spomenuti da se oko 7 milijuna Ukrajinaca u Galiciji, Bukovini i Zakarpatju sve do sredine 20. stoljeća identificiralo u etničkom smislu Rusinima.
U Rusiji također posebnu pažnju plijeni velika naglašenost i često izjašnjavanje regionalnog identiteta stanovnika pa se mnogi službeno evidentirani Rusi u privatnom životu izjašnjavaju u regionalnom kontekstu kao u etničkom.
Etno-kulturna podjela
- A Bjelorusi
- B) Rusi
- b1. Starovjerci (Lipovski Rusi, Lipovjani)
- b2. Pomori
- C Rusini: Imaju snažnu regionalnu identifikaciju no u popisu stanovništva Poljske i Slovačke izjašnjavaju se dvojako etničkim Ukrajincima i Rusinima. Dio pripadnika se smatra ukrajinskim subetnosom; Oko 55.000 Rusina u svijetu se izjašnjava kao posebna nacija;[1]
- D Ukrajinci
- Ukrajinski Poliščuci: subetnička grupa Ukrajinaca.