Halkidiki – razlika između verzija
m r2.7.2+) (robot Dodaje: mk:Халкидики |
|||
Red 31: | Red 31: | ||
[[Kategorija:Egejsko more]] |
[[Kategorija:Egejsko more]] |
||
[[Kategorija:Poluotoci u Evropi]] |
[[Kategorija:Poluotoci u Evropi]] |
||
[[ar:خالكيذيكي]] |
|||
[[bg:Халкидически полуостров]] |
|||
[[ca:Península Calcídica]] |
|||
[[cs:Chalkidiki]] |
|||
[[de:Chalkidiki]] |
|||
[[el:Χαλκιδική]] |
|||
[[en:Chalkidiki]] |
|||
[[eo:Ĥalkidiko]] |
|||
[[es:Calcídica]] |
|||
[[et:Chalkidike]] |
|||
[[fi:Khalkidike]] |
|||
[[fr:Chalcidique]] |
|||
[[he:כלקידיקי]] |
|||
[[it:Penisola Calcidica]] |
|||
[[ja:ハルキディキ県]] |
|||
[[la:Chalcidice]] |
|||
[[mk:Халкидики]] |
|||
[[nl:Chalcidice]] |
|||
[[nn:Khalkidikí]] |
|||
[[no:Khalkidiki]] |
|||
[[pl:Półwysep Chalcydycki]] |
|||
[[pt:Calcídica]] |
|||
[[ru:Халкидики (полуостров)]] |
|||
[[simple:Chalkidiki]] |
|||
[[sk:Chalkidiki]] |
|||
[[sr:Халкидики (полуострво)]] |
|||
[[sv:Chalkidike]] |
|||
[[sw:Halkidiki]] |
|||
[[tr:Halkidiki]] |
|||
[[uk:Халкідіки]] |
|||
[[vi:Chalkidiki]] |
|||
[[war:Khalkidiki]] |
|||
[[zh:哈爾基季基州]] |
Verzija na datum 14 mart 2013 u 18:48
Halkidiki ili Halkidik je poluostrvo u Egejskom moru, u sastavu Grčke, pokrajina Egejska Makedonija. Poluostrvo se nalazi u južno od Soluna, čije je gravitaciono područje. Upravnom podelom od većeg dela poluostrva je obrazovana istoimena Prefektura Halkidiki.
Prirodne odlike
Halkidiki je nalazi u severnom delu Egejskog mora. Jedina veza sa kopnom je sa severne strane, a zatvorenost ostrva sa kopna dodatno uvećaju dva jezera u ovom području: Volvi i Koronija. Sa drugih strana je more - sa juga otvoreno Egejsko more, sa zapada Solunski zaliv, a sa istoka Orfanski zaliv, kao njegovi delovi.
Halkidiki je za uslove Grčke veliko poluostrvo. Prostire se na preko 3000 km². Oblikom je veoma razuđen u južnoj polovini i tu se obrazuju tri manja poluostrva: Sveta gora ili Atos na jugoistoku, Sitonija na jugu i u sredini i Kasandra na jugozapadu. Između prva dva poluostrva nalazi se Svetogotski zaliv, a između dva zadnja Toronski zaliv. Zapadna i ostočna obala manje su razuđene.
Ceo prostor Halkidikija je brdovit. Primorske ravnice nisu nigde šire od par kilometara, a najviše ih je na zapdnoj obali ostrva, do oblasti Soluna. Najviši vrh je na Svetoj gori, čak 2033 m, dok se u unutrašnjosti glavnog dela Halkidikija nalaze planine sa preko 1000 m.
Egejsko more u delu oko Halkidikija je prijatno i blago, povoljno za razvoj morskog turizma. Za razliku od mora, slatkovodni tokovi u unutrašnjosti (potoci) su retki i leti najčešće presuše. Slatka voda je oduvek bila ograničenje na poluostrvu, naročito tokom toplijeg dela godine.
Klima je sredozemna sa nešto oštrijim oblikom u unutrašnjosti i na većim visinama (hladnije zime, pojava snega). U skladu sa klimom prisutan je i sredozemni biljni i životinjski svet. Obradivo zemljište je retko i nalazi se u primorskim ravnicama i dolinama.
Stanovništvo i naselja
Stanovništvo su etnički Grci, koji od praistorije naseljavaju ove prostore. Pre Grčko-turskog rata bilo je i turskog stanovništva. Stanovništvo živi najviše pri obali, dok je unutrašnjost poluostrva retko naseljena. Poslednjih dvadesetak godina usled naglog razvoja turizma na ostrvu se broj stanovnika povećao za oko 20% i repšao cifru od 100 hiljada, pa ova prefektura spada u delove Grčke sa brzim rastom stanovništva. Leti je taj broj znatno viši zbog boravka turista. Ovo je mnogo drugačije stanje u odnosu na doba pre par decenija kada je Halkidiki bio iseljeničko područje.
Na poluostrvu nema velikih naselja kao središta razvoja, već tu ulogu vrši obližnji Solun. Naselja su mala i retko imaju preko 1000 stanovnika, dok samo par prelazi 5000 hiljada duša. Tako nrp. upravno središte Poligiros nije najveći grad. U njemu živi tek 1/20 stanovništva prefekture. Pored Poligirosa, značajna mesta, a takođe i turistička odredišta turista (među kojima i mnogih Srba) su: Nea Moudanija, Nea Kalikratija, Polihrono, Nikiti, Neos Marmaras, Jerisos, Pefkohori, Hanioti.
Privreda
Privreda Halkidikaja zasniva se danas najviše na turizmu i bliskim delatnosti (usluge, izrada suvenira, prevoz turista). Nekada preovlađujuća poljoprivreda zasnovana najviše na maslina nema taj značaj kao nekada, ali je razvijenija u savremenija nego pre par decenija. Saobraćaj je veoma razvijen u svim vidovima, a na krajnjem severozapadu poluostrva nalazi se i Aerodrom Solun.