Kriminologija – razlika između verzija
m r2.7.3) (robot Dodaje: zh-min-nan:Hoān-choē-ha̍k |
m Bot: Migrating 52 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q161733 (translate me) |
||
| Red 24: | Red 24: | ||
[[Kategorija:Kriminologija| ]] |
[[Kategorija:Kriminologija| ]] |
||
[[ar:علم الجريمة]] |
|||
[[be:Крыміналогія]] |
|||
[[bg:Криминология]] |
|||
[[bs:Kriminologija]] |
|||
[[ca:Criminologia]] |
|||
[[ckb:تاوانناسی]] |
|||
[[cs:Kriminologie]] |
|||
[[cy:Troseddeg]] |
|||
[[da:Kriminologi]] |
|||
[[de:Kriminologie]] |
|||
[[el:Εγκληματολογία]] |
|||
[[en:Criminology]] |
|||
[[eo:Kriminologio]] |
|||
[[es:Criminología]] |
|||
[[et:Kriminoloogia]] |
|||
[[eu:Kriminologia]] |
|||
[[fa:جرمشناسی]] |
|||
[[fi:Kriminologia]] |
|||
[[fr:Criminologie]] |
|||
[[he:קרימינולוגיה]] |
|||
[[hi:अपराध शास्त्र]] |
|||
[[hr:Kriminologija]] |
|||
[[hu:Kriminológia]] |
|||
[[id:Kriminologi]] |
|||
[[it:Criminologia]] |
|||
[[ja:犯罪学]] |
|||
[[kaa:Kriminologiya]] |
|||
[[kk:Криминология]] |
|||
[[kn:ಅಪರಾಧ-ಶಾಸ್ತ್ರ]] |
|||
[[ko:범죄학]] |
|||
[[lb:Kriminologie]] |
|||
[[lt:Kriminologija]] |
|||
[[lv:Kriminoloģija]] |
|||
[[mk:Криминологија]] |
|||
[[ml:ക്രിമിനോളജി]] |
|||
[[nl:Criminologie]] |
|||
[[no:Kriminologi]] |
|||
[[pl:Kryminologia]] |
|||
[[pt:Criminologia]] |
|||
[[ro:Criminologie]] |
|||
[[ru:Криминология]] |
|||
[[sk:Kriminológia]] |
|||
[[sq:Kriminologjia]] |
|||
[[sr:Криминологија]] |
|||
[[sv:Kriminologi]] |
|||
[[th:อาชญาวิทยา]] |
|||
[[tr:Kriminoloji]] |
|||
[[uk:Кримінологія]] |
|||
[[vi:Tội phạm học]] |
|||
[[war:Kriminolohiya]] |
|||
[[zh:犯罪學]] |
|||
[[zh-min-nan:Hoān-choē-ha̍k]] |
|||
Verzija na datum 9 mart 2013 u 14:20
Kriminologija ("Crimen" latinski=zločin "logos" grčki=nauka) uopćeno je sintetička i samostalna nauka koja se bavi izučavanjem kriminaliteta kao društvene pojave, odnosno nauka koja izučava oblike ponašanja koji su inkriminisani i sankcionisani pozitivnim pravom u datom društvu.
Dva osnovna područja ove nauke su kriminalna etiologija, koja se bavi izučavanjem uzroka kriminaliteta i kriminalna fenomenologija, koja proučava pojavne oblike krivičnih djela. Kriminologija se prilikom proučavanja problema kriminaliteta, kao i druge nauke koristi različitim metodama, ali dvije osnovne metode su metod proučavanja individualnih slučajeva i metod proučavanja kriminaliteta kao masovne pojave.
Historijski razvoj kriminologije
I prije nego se konstituisala kao samostalna nauka kriminološka problematika obrađivana je od strane raznih drugih nauka kao što su psihologija, filozofija, krivično pravo i drugih srodnih nauka. Problem i etiologiju su obrađivali i grčki mislioci Aristotel i Platon.
Međutim, kriminologija svoje ime prvi put dobija tek u 19. stoljeću. Naime, pojam kriminologije prvi put je upotrebljen od strane francuskog antropologa Paul Topinard u njegovom djelu "Antropologie". Italijanski pravnik, jedan od začetnika italijanske antropološke škole, Raffaele Garofalo preuzima pojam kriminologije i svom djelu daje naziv "Kriminologija". U početku razvoja kriminologije njen glavni zadatak je bio izučavanje ličnosti delikventa. Tek kasnije se počela više obraćati pažnja i na samo krivično djelo. Ove dvije pojave izučavane su sa različitih aspekata: biološkog, psihološkog,sociološkog i psihopatološkog što je dovelo do razvoja različitih kriminoloških disciplina kao što su: kriminalna antropologija, kriminalna psihologija, kriminalna biologija i druge.
Historijski razvoj kriminološke misli
U svom razvoju, kriminološka misao je prošla kroz tri glavne etape. Prva etapa obuhvata vremensko razdoblje u kome kriminologiji predhode filozofska i humanistička razmišljanja o kriminalitetu. Druga etapa nastaje u periodu francuske revolucije dok treća etapa počinje u posljednjoj trećini 20 stoljeća.
Kriminološke škole
Postoji nekoliko pravaca u historijskom razvoju kriminologije i kriminološke misli. Neke od škola su: