Pergam – razlika između verzija
m r2.7.3) (robot Dodaje: be:Пергам |
m r2.7.3) (robot Dodaje: nn:Pergamon |
||
Red 50: | Red 50: | ||
[[ms:Pergamon]] |
[[ms:Pergamon]] |
||
[[nl:Pergamon]] |
[[nl:Pergamon]] |
||
[[nn:Pergamon]] |
|||
[[no:Pergamon]] |
[[no:Pergamon]] |
||
[[pl:Pergamon (miasto)]] |
[[pl:Pergamon (miasto)]] |
Verzija na datum 26 august 2012 u 11:54
Pergam (grčki: Pérgamon; latinski: Pergamum) je antički grad u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.
Za vrijeme helenizma bio je razvijeno utvrđeno središte Pergamske države. Sam grad bio je podijeljen na donji grad s tržnicama, srednji grad s gimnazijem i svetištima, te gornji grad s Ateninim hramom iz 3. st. pne. Najveći uspon Pergam je doživio u doba vladanja kraljeva Atala I. Sotera i Eumena II.
Pergamska knjižnica (s oko 2000 svitaka) ubrajala se, uz aleksandrijsku, u vodeće knjižnice helenističkog kulturnog kruga. Otkrili su je njemački arheolozi prilikom iskapanja 1878.-1886. Pergament (pergamena), pisaći materijal dobiven preradom kože ovaca ili koza je dobio ime upravo prema gradu Pergamu. Naime, u 2. st. pne., zbog naraslih potreba novoosnovane kraljevske knjižnice i nakon što su egipatski vladari zabranili izvoz papirusa u taj grad, Pergam je bio primoran povećati proizvodnju pergamenta.
U 19. stoljeću otkriven je i Zeusov žrtvenik u Pergamu, podignut 180. pne. u slavu zajedničke pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. (189.-182. pr. Kr.). Cijeli hram je zapravo pobjeda skulpture nad arhitekturom; građevina je podređena kiparskim ukrasima slobodnih skulptura dotad neviđene pokretljivosti i reljefa dramatičnih situacija borbe bogova i giganata, kao i prizorima iz života Telefa, legendarnog utemeljitelja Pergama. Zeusov žrtvenik je danas rekonstruiran u Staatliche Museen u Berlinu (Pergamonmuseum).
U gradu se nalaze i ostaci rimskih zdanja kao što su kazalište, stadion i amfiteatar. Izvan grada je Asklepijevo svetište.