Zagros – razlika između verzija
m sitnice |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Planine Zagros''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: رشته كوه زاگرس), ([[Kurdski jezik|kurdski]]: ''Çîyayên Zagrosê''), čine najveći [[planinski lanac]] u [[Irak]]u i [[Iran]]u. To je gorje ukupne dužine 1500 km te prolazi kroz zapadni Iran, od oblasti [[Kurdistan]]a na granici s [[Irak]]om do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] na jugu. Gorje završava kod [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]]. Najviši vrha gorja Zagros je [[Dena]] s 5098 m (16998 stiipa). |
'''Planine Zagros''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: رشته كوه زاگرس), ([[Kurdski jezik|kurdski]]: ''Çîyayên Zagrosê''), čine najveći [[planinski lanac]] u [[Irak]]u i [[Iran]]u. To je gorje ukupne dužine 1500 km te prolazi kroz zapadni Iran, od oblasti [[Kurdistan]]a na granici s [[Irak]]om do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] na jugu. Gorje završava kod [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]]. Najviši vrha gorja Zagros je [[Dena]] s 5098 m (16998 stiipa). |
||
Stvoreno |
Stvoreno sudarom [[Eurazijska ploča|Eurazijske]] i Arabijske [[tektonske ploče]], gorje se proteže stotinama kilometara. Pritisci na Zemljinu koru uslijed kolizije izazivaju često prelamanje slojeva [[sedimentarna stijena|sedimentarnih stijena]]. Naknadne erozije su odstranile mekše stijene dok su ostavile tvrđe stijene poput [[vapnenac|vapnenca]] (i [[dolomit]]a (stijene slične vapnencu koja sadrži [[kalcijum]] i [[magnezijum]]). Ova različita [[erozija]] stvorila je linearne obronke Gorja Zagros. Okolica i tektonska historija stijena su bile pogodne za prikupljanje [[petrolej]]a te oblast Zagrosa ima važnost za naftnu industriju [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. |
||
[[Slana kupola|Slane |
[[Slana kupola|Slane kupole]] i [[slani ledenjak|slani ledenjaci]] su česti u planinama Zagros. Slane kupole su važne za eksploataciju nafte, jer neprobojna sol često vezuje petrolej ispod naslaga stijena. |
||
S obzirom da sjeverni dio Zagrosa zauzima veći dio kurdskih oblasti Srednjeg Istoka, Zagros se također naziva ''Kurdskim'' ili ''Kurdistanskim planinama''. |
S obzirom da sjeverni dio Zagrosa zauzima veći dio kurdskih oblasti Srednjeg Istoka, Zagros se također naziva ''Kurdskim'' ili ''Kurdistanskim planinama''. |
||
Verzija na datum 16 august 2007 u 15:01
Planine Zagros (perzijski: رشته كوه زاگرس), (kurdski: Çîyayên Zagrosê), čine najveći planinski lanac u Iraku i Iranu. To je gorje ukupne dužine 1500 km te prolazi kroz zapadni Iran, od oblasti Kurdistana na granici s Irakom do Perzijskog zaljeva na jugu. Gorje završava kod Hormuškog tjesnaca. Najviši vrha gorja Zagros je Dena s 5098 m (16998 stiipa).
Stvoreno sudarom Eurazijske i Arabijske tektonske ploče, gorje se proteže stotinama kilometara. Pritisci na Zemljinu koru uslijed kolizije izazivaju često prelamanje slojeva sedimentarnih stijena. Naknadne erozije su odstranile mekše stijene dok su ostavile tvrđe stijene poput vapnenca (i dolomita (stijene slične vapnencu koja sadrži kalcijum i magnezijum). Ova različita erozija stvorila je linearne obronke Gorja Zagros. Okolica i tektonska historija stijena su bile pogodne za prikupljanje petroleja te oblast Zagrosa ima važnost za naftnu industriju Perzijskog zaljeva.
Slane kupole i slani ledenjaci su česti u planinama Zagros. Slane kupole su važne za eksploataciju nafte, jer neprobojna sol često vezuje petrolej ispod naslaga stijena.
S obzirom da sjeverni dio Zagrosa zauzima veći dio kurdskih oblasti Srednjeg Istoka, Zagros se također naziva Kurdskim ili Kurdistanskim planinama.