Petar Matić – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{radovi}}
'''Petar Matić''' je [[srbija]]nski preduzetnik, vlasnik kompanije „[[MPC holding]]”. Trgovinski deo njegove firme čine „Vitro grupa”, „Merkata” i „MPC holding Iksel” i „MPC holding entriks”. Jedan je od novih srpskih bogataša koji su stekli imovinu u tranziciji. Matić nikada nije dao intervju, niti se slikao za novine, a važi za jednog od deset najbogatijih ljudi u Srbiji.<ref name="Avakumović"/>
'''Petar Matić''' je [[srbija]]nski preduzetnik, vlasnik kompanije „[[MPC holding]]”. Trgovinski deo njegove firme čine „Vitro grupa”, „Merkata” i „MPC holding Iksel” i „MPC holding entriks”. Jedan je od novih srpskih bogataša koji su stekli imovinu u tranziciji. Matić nikada nije dao intervju, niti se slikao za novine, a važi za jednog od deset najbogatijih ljudi u Srbiji.<ref name="Avakumović"/>



Verzija na datum 9 juni 2012 u 17:32

Petar Matić je srbijanski preduzetnik, vlasnik kompanije „MPC holding”. Trgovinski deo njegove firme čine „Vitro grupa”, „Merkata” i „MPC holding Iksel” i „MPC holding entriks”. Jedan je od novih srpskih bogataša koji su stekli imovinu u tranziciji. Matić nikada nije dao intervju, niti se slikao za novine, a važi za jednog od deset najbogatijih ljudi u Srbiji.[1]

Rođen je u Mariboru 1966. godine.[2] Rodom je iz Benkovca, njegovi prvi koraci u biznisu su bili vezani za cigarete, alkohol i naftu. Priča se i da se Petar Matić obogatio radeći s cigaretama, da je bio blizak s Markom Miloševićem, ali i s Mirkom Marjanovićem, zemljakom Krajišnikom, a možda i rođakom, koji ga je štitio.[3] MPC je osnovao 1989. godine u Hrvatskoj, a prvi posao mu je bio, pišu mediji, snabdevanje tamošnjeg tržišta italijanskim cipelama. Neposredno pred početak rata sedište kompanije postaje Beograd.[1]

S promenom vlasti, 2000. godine, Matić je nastavio neometano da se bavi svojim poslom. Petar Matić je u procesu privatizacije nakon 2000. godine kupio nekoliko firmi, uključujući fabriku čarapa „Partizanku”, na čijem je mestu izgradio luksuzni stambeni kompleks „Oaza”, i štampariju „Bigz”, koju planira da pretvori u hotel. Na glasu je kao jedan od najvećih investitora u nekretnine. Široj javnosti njegova kompanija najpoznatija kao kupac poslovnog centra „Ušće”. S novosadskim biznismenom Miodragom Kostićem Koletom i slovenačkim partnerima Matić je kupio bivšu zgradu Centralnog komiteta, da bi je na kraju celu otkupio. Vlasnik je poslovnog centra „Ušće” u Beogradu, i najvećeg šoping-mola na Balkanu, koji je otvorio na Ušću. Najavljivao je i da će na Ušću podići i kulu bliznakinju.

Kada je kupio „Hipo konsultante”, preduzeće za investiranje u nekretnine, postao je vlasnik lokacija „Tri lista duvana” i placa pokraj Kalemegdana. Matić poseduje i „Imo centre” na nekoliko lokacija, i bivšu robnu kuću „Planet” u Knez Mihailovoj ulici. Njegova firma „MPC propertis” gradi i poslovni prostor u novobeogradskom Bloku 43, a u planu je i izgradnja poslovno-stambene četvrti u Bloku 11. Ovaj plac, Matić je pazario od Kineske ambasade. Sa Milijom Babovićem napravio je „Sitroenov servis” na Čukarici.[1] Njegovu poziciju odnedavno je ojačala američka investiciona banka „Meril Linč”, koja ima udeo od 25 odsto u „MPC propertisu”.

Petar Matić se redovno kloni javnosti, ne daje izjave novinarima, a njegove slike se ne mogu videti u domaćoj štampi.[2] Matićeva biografija ne može se naći na zvaničnoj internet stranici njegove kompanije.[2] Svoje ponašanje obrazlaže rečima da, kad ga niko ne zna, može bilo gde da sedne, popije s prijateljima i zapeva, a da se ne upire prstom u njega.[2] Pažnju javnosti nedavno je skrenuo na sebe povodom "sudara" sa Miroslavom Miškovićem, kada je preuzeo Autokomandu (3 ha zemljišta) i time pokvario Miškovićeve planove.[1]

U regionu je dospeo u pažnju javnosti kada se 2008. govorilo da "srbijanski tajkun Petar Matić kupuje Holiday Inn" u Sarajevu.[4]

Danas „MPC holding”, koji je pre osamnaest godina imao samo troje zaposlenih, zapošljava više od hiljadu ljudi.[1]

Izvori

Vanjske veze

Nevidljivi vlasnik „Ušća”