Predsjednički izbori u SAD 2008. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
Red 142: Red 142:
[[hr:Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.]]
[[hr:Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.]]
[[hu:2008-as amerikai elnökválasztás]]
[[hu:2008-as amerikai elnökválasztás]]
[[id:Pemilihan Umum Presiden Amerika Serikat 2008]]
[[id:Pemilihan umum Presiden Amerika Serikat 2008]]
[[it:Elezioni presidenziali statunitensi del 2008]]
[[it:Elezioni presidenziali statunitensi del 2008]]
[[ja:2008年アメリカ合衆国大統領選挙]]
[[ja:2008年アメリカ合衆国大統領選挙]]

Verzija na datum 11 maj 2012 u 12:42

Šablon:Aktualno-izbori

Raspodjela izbornog kolegija (Electoral college) po državama na predsjedničkim izborima 2008.

U Sjedinjenim Američkim Državama 4. studenog 2008. održat će se 56. predsjednički izbori, na kojima će se izabrati 44. predsjednik SAD-a. Izbori nisu neposredni, na izborima biraju se izbornici za izborni kolegij (Electoral College). Kandidat, koji osvoji najmanje 270 glasova u izbornom kolegiju postaje predsjednikom SAD-a. Ukoliko nitko od kandidata ne osvojio potrebnu većinu, predsjednika bira američki kongres.

Izborni sustav

Izbori za predsjednika SAD-a odvijaju se posredno preko izbornika u svakoj državi zasebno. Onaj kandidat koji osvoji najveći broj glasova u pojedinoj državi, dobiva sve predviđene izbornike (elektore). Jedna država je jedna izborna jedinica, pa stoga vrijedi većinski izborni sustav.

Raspodjela izbornika svake države ovisi o omjeru stanovnika prema ukupnom stanovništvu SAD-a.

Iako se natjeću niz kandidata, u političkoj praksi relevantni kandidati su samo iz Demokratske stranke i Republikanske stranke.

Kandidati Demokratske stranke

Službeni kandidati u nominacijskom procesu

U nominacijskom procesu za demokratskog predsjedničkog kandidata (Democratic nomination process) natječu se još troje kandidata, no trenutno se vodi tjesna utrka između Barack Obame i Hillary Clinton. Obamu podržava 1.846, a Clinton 1.685 izaslanika.[1]Tijekom svibnja održati će se još 4 predizbora, tada će se najvjerovatnije znati pobjednik. No, američki analitičari ocjenjuju da Obama ima veće izglede za pobjedu nego Clinton.

Nacionalna konvencija Demokratske stranke (Democratic National Convention) održati će se 25. - 28. kolovoza 2008. u gradu Denver u državi Colorado. Na njoj će sudjelovati 4.049 izaslanika, od toga su 3.253 izaslanici (pledged delegates) iz pojedinih država i 796 dužnosnika sa statusom izaslanika (Superdelegates). Kandidat koji dobije 2.025 izaslanika izabran je službenog predsjedničkog kandidata Demokratske stranke.[2]

Bivši kandidati koji su odustali od kandidature

Demokratski bivši kandidati koji su u međuvremenu povukli kandidaturu:

Kandidat Slika Trenutna dužnost Izaslanika
Mike Gravel
(povukao kandidaturu i prešao u drugu stranku)
John Edwards bivši senator iz Aljaske (0)
John Edwards
(povukao kandidaturu 30. siječnja 2008.)[3]
John Edwards bivši senator iz Sjeverne Karoline (26)
Dennis Kucinich
(povukao kandidaturu 25. siječnja 2008.)[4]
Dennis Kucinich kongresmen iz Ohija (0)
Bill Richardson
(povukao kandidaturu 10. siječnja 2008.)[5]
Bill Richardson guverner države Novi Meksiko (0)
Joe Biden
(povukao kandidaturu 3. siječnja 2008.)[6]
Joe Biden senator iz Delawarea (0)
Christopher Dodd
(povukao kandidaturu 3. siječnja 2008.)[7]
Christopher Dodd senator iz Connecticuta (0)

Kandidati Republikanske stranke

Dezignirani kandidat u nominacijskom procesu

U nominacijskom procesu za republikanskog predsjedničkog kandidata (Republican nomination process) natječu se još troje kandidata, no senator John McCain osvojio je većinu i ima 1.325 potpore izaslanika. Kao takav ima status dezigniranog kandidata (Presumptive nominee).[8]

Nacionalna konvencija Republikanske stranke (Republican National Convention) održati će se 1. - 4. rujna 2008. u gradu Minneapolis u državi Minnesota. Na njoj će sudjelovati 2.380 izaslanika, od toga su 1.917 izaslanici (pledged delegates) iz pojedinih država i 463 dužnosnika Nacionalnog odbora sa statusom izaslanika (RNC member delegates). Kandidat koji dobije 1.191 izaslanika izabran je službenog predsjedničkog kandidata Republikanske stranke.[9]

Aktivni kandidati u nominacijskom procesu

Pored designiranog kandidata još uvijek postoje dva aktivna kandidata, koji nisu povukli kandidaturu, ali faktično nemaju nikakvu šansu da budu nominirani.

Kandidat Slika Trenutna dužnost Izaslanika
Ron Paul Ron Paul Zastupnik iz Teksasa
21
[10]
Alan Keyes Mike Huckabee bivši veleposlanik SAD pri UN-u
0

Bivši kandidati koji su odustali od kandidature

Republikanski bivši kandidati koji su u međuvremenu povukli kandidaturu:

Kandidat Slika Trenutna dužnost Izaslanika
Mike Huckabee
(povukao kandidaturu 4. ožujka 2008.)[11]
Mike Huckabee bivši guverner Massachusettsa (267)
Mitt Romney
(povukao kandidaturu 7. veljače 2008.)[12]
Mitt Romney bivši guverner Massachusettsa (286)
Rudolph Giuliani
(povukao kandidaturu 30. siječnja 2008.)[13]
Rudolph Giuliani bivši gradonačelnik grada New Yorka (0)
Fred Thompson
(povukao kandidaturu 22. siječnja 2008.)[14]
Fred Thompson bivši senator iz Tennesseeja (0)
Duncan Hunter
(povukao kandidaturu 19. siječnja 2008.)[15]
Duncan Hunter zastupnik iz Kalifornije (0)

"Treći kandidati"

Američki većinski izborni sustav stvorio je dvostranačje, u kojem samo na lokalnoj razini uspjevaju nezavisni kandidati ili kandidati trećih stranaka. U američkim predsjedničkim izborima uloga trećih kandidata je marginalan, osim na predsjedničkim izborima 2000.

Ralph Nader

Ralph Nader (2007.)

Američki odvjetnik za prava potrošača Ralph Nader objavio je 25. veljače 2008. četvrtnu uzastopnu kandidaturu za američkog predsjednika.[16][17] Prvi puta kandidirao se 1996. kao nezavisni kandidat uz potporu Zelenih. Na američkim izborima 2000. godine kandidaran je uime Zelene stranke (Green Party USA) protiv George W. Busha i Al Gorea i dobivši 3 milijuna glasova te ostvario 2,74% glasova. Njegova kandidatura išla je na štetu demokratskog kandidata Gorea. Demokrati su ga optužili da je svojom kandidaturom omogućio tjesnu pobjedu George Busha za predsjednika SAD-a. Po treći put kandidira se za predsjednika 2004. godine kao nezavisni kandidat i osvaja tek 0,4% glasova. Njegov slab rezultat prema 2000. bio je zbog stava u redovima demokrata i nezavisnih liberala i ljevičara protiv ponovnog izbora Busha za predsjednika.

Michael Bloomberg

Milijarder i gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg je ipak nakon određenih špekulacija odustao od kandidature za predsjednika države. Analitičari smatraju da bi njegova kandidatura mogla poremetiti račune obiju velikih stranaka.[18]

Izvori

Vidi još