Vukovarski vodotoranj – razlika između verzija
m →Povijest: redundantno |
m OC Ripper je premjestio stranicu Vodotoranj u Vukovaru na Vukovarski vodotoranj preko preusmjeravanja: u skladu s Conquistadorovom sugestijom |
||
(nema razlike)
| |||
Verzija na datum 21 novembar 2016 u 13:36
vukovarski vodotoranj, vodosprema visoka 50 m izgrađena 1968. u Vukovaru. Do 1991. služio je za spremanje i pričuvu vode u sklopu gradske vodovodne mreže. U jesen 1991. pretrpio je znatna oštećenja tokom Vukovarske bitke, ne povrativši nikad svoju primarnu funkciju. Nakon završetka rata u Hrvatskoj odlučeno je da se u zatečenom stanju konzervira kao autentičan spomenik ratnog razaranja grada. Od 2009. zaštićen je kao kulturno dobro.
Povijest
Idejno rješenje vukovarskog vodotornja izradio je 1962. inženjer Matej Meštrić.[1] Za lokaciju vodotornja odabran je gradski perivoj i izletište Najpar-bašča, najviša točka u Vukovaru s nadmorskom visinom od 156,33 m.[2] Glavni projekt vodotornja izradio je Petar Kušan u suradnji sa Sergejem Kolobovom za projektantsku tvrtku Plan u kojoj su tada obojica radili.[2] Vodovodnu opremu s instalacijama projektirao je Hidroprojekt iz Zagreba. Prema glavnim i izvedbenim projektima tvrtke Plan radove je izvela zagrebačka tvrtka Hidrotehna. Gradnja je započela 1963., a završena je 1968.
S visinom od 50,33 m, vodotoranj je pri završetku izgradnje bio najviši objekt u Slavoniji.[2] Vodosprema pri njegovu vrhu imala je volumen od 2150 m3 i bez dopunskog punjenja vodom mogla je osigurati opskrbu grada od 45 000 st. tokom 12 sati, a bez industrijske potrošnje do 40 sati.[2] Po kapacitetu spremnika vukovarski vodotoranj bio je na drugom mjestu u Evropi, odmah iza rimskog vodotornja.[2] S punim rezervoarom imao je masu od 9000 tona.
U sklopu vodotornja na visini od 34 m, odmah ispod dvaju spremnika za vodu, izrađen je kružni restoran s vidikovcem.[3]
Izvori
- ↑ Matoš, Marija; Čuljak, Leon; Š., M. (14. studenoga 2016.). „Vukovarski vodotoranj - 'Simbol hrvatskog zajedništva'”. HRT. Pristupljeno 20. studenoga 2016.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Sutlić, Korana (4. listopada 2016.). „OTKRIVAMO TKO JE AUTOR SIMBOLA VUKOVARA Svih ovih desetljeća njegovo je ime ostalo nepoznato javnosti: Ovo je fascinantna životna priča Petra Kušana”. Jutarnji list. Pristupljeno 20. studenoga 2016.
- ↑ T. K. B. (24. veljače 2016.). „Pridružite se obnovi vukovarskog vodotornja”. HRT. Pristupljeno 20. studenoga 2016.
Vidi još
Eksterni linkovi
- Korana Sutlić, OTKRIVAMO TKO JE AUTOR SIMBOLA VUKOVARA Svih ovih desetljeća njegovo je ime ostalo nepoznato javnosti: Ovo je fascinantna životna priča Petra Kušana, Jutarnji list, 4. listopada 2016.