Razgovor:Hrvatski jezik

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hrvatski jezik.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

"Sveobuhvatne izmene"

"Sveobuhvatne izmene" bilo kakvog članka, pogotovo kada je riječ o potencijalno kontroverznim temama, valja obrazložiti u "Talk:", i po mogućnosti voditi računa o formatiranju koje samo po sebi može biti vandalizam. --OC Ripper 17:59, 25 oktobar-листопад 2006 (CEST)

Ne postoji Hrvatski jezik, postoji Hrvatski dijalekt Srpskorvatskog jezika!

Ne postoji Hrvatski jezik, postoji Hrvatski dijalekt Srpskorvatskog jezika; Zato ovaj clanak moze se odnositi samo na jednom od politikom kreiranih dijalekata SH jezika. Cheers!

Ja sam Srbin iz BG i jeste mi cudno da potpuno razumem strani jezik koji nikad nisam ucio (hrvatski) tj kako hrvatski i srpski mogu biti dva razlicita jezika. S druge strane ima gomila primera jezika koji su isto tako veoma slicni da ne kazem istovetni, ceski i slovacki, ruski, beloruski i ukrajinski, daleki urdu i hindu, pa ipak se tretiraju kao razliciti jezici. Elem pitanje je kad jedan jezik postaje dva ili vise jezika. Ako se vratimo malo u proslost svi mi sloveni smo govorili jedan slovenski jezik. Kada je taj slovenski postao srpski, poljski ili ruski? Da li su se oko 1000 god. n.e. mogli cuti rasprave oko toga da li je bugarski jezik poseban jezik ili samo dijalekat slovenskog? Da li su se Bugari tada smatrali za izdajice i separatiste od slovenske nacije? Mislim da ovo nije lako pitanje i da treba prvo uspostaviti neke kriterijume. Moj mejl je mijalko@eunet.yu. pozdrav.

Tako se može reći: ne postoji ruski jezik, postoji samo ruski dijalekt slavenskog jezika. Ili: ne postoji slavenski jezik. Postoji samo slavenski dijalekt indoeuropskoga jezika. Ne postoji indoeuropski jezik. Postoji samo indoeuropski dijalekt ljudskog jezika. Ma ne postoji ljudski jezik. Postoji samo ljudski dijalekt svemirskoga jezika. Ma kakav svemirski jezik. Postoji samo svemirski dijalekt multiverzumskoga jezika! Dajte nemojte izmišljati, ako je nešto u istoj skupini ne znači da je isto. Hrvatski ima svoj pravopis, TRI narječja (srpski jedno), drukčiji pravopis, drukčiji naglasak itd. itd. Postoji dubrovački jezik, ja ga nastojim govoriti.

--83.131.135.44 20:16, 10 april-травањ 2008 (CEST)

f

Ispravak za helikopter

Kaže se kako je za vrijeme Pavelićeva režima korištena riječ "zrakomlat". To je pogreška. Naime helikopter je izmišljen kojih 15-20 godina nakon drugog svjetskog rata :-). To je krivi primjer. Pravi primjer je recimo slikopis (film).

A što se tiče zrakomlata, to je bio vic, šala, nikada prava riječ. U jednom se časopisu doduše pojavio prijedlog za hrvatsku riječ za helikopter, "vrtolet", ali nikada se više nije pojavila. Postoji puno pravih primjera, ne treba onda stavljati krive.

20. vijek: jezik i politika

U ovom dijelu članka "Hrvatski jezik" ima niz netočnih tvrdnji i predlažem da se iste uklone. Primjerice, piše da "Komunistička partija Jugoslavije uvela je mnogo internacionalizama u jugoslavenske jezike, što je išlo na štetu hrvatskom jeziku". Za tu tvrdnju u nastavku se navode kvazi-argumenti koji čak ni nacionalističkom sagledavanju tog razdoblja nisu interesantni. Nadalje, ne može se govoreći unutar konteksta razdoblja SFRJ tvrditi da je bilo šta (pa makar i nepostojeći jezični unitarizam) "išlo na štetu hrvatskom jeziku" kada znamo da je nešto što se zove hrvatski (standardni) jezik nedavna pojava iz 1991. godine. U tom kontekstu može se govoriti samo o srpskohrvatskom jeziku i hrvatskoj varijanti istog, a nikako ne o nazivu "hrvatski jezik". Dakako, ovo govorim unutar okvira znanstvenog pogleda na jezik, njegov naziv i standardizaciju. U ovom članku koriste se izrazi poput šteta, žrtva, rashrvašćeno, a sve to s ciljem uvjeravanja da je određena nacija bila u Jugoslaviji u nekakvom podređenom položaju. Međutim, to nije točno: ni na planu jezika, ni na bilo kojem drugom planu. --Kiwi-vilic (razgovor) 03:15, 4 april-травањ 2015 (CEST)

Dobro zapažanje. Obrisao sam odmah taj nereferencirani sadržaj. U njemu se laički prepričavaju stereotipi koji se putem televizije i radija usađuju u širu populaciju. A sadržajno se radi o netočnim tvrdnjama koje sugeriraju viđenje bliže prošlosti u obliku onoga što aktualnoj ideologiji odgovara. Čitav taj članak je loš. Treba generalku. Morat ću se ozbiljnije pozabaviti njime preko ljeta.--Argo (razgovor) 19:28, 4 april-травањ 2015 (CEST)