Pinot noir

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pino noar
Opšti podaci
Boja crna
Poreklo Francuska
Glavni regioni Šampanja, Burgonja, Kalifornija, Tasmanija, Rumunija
Odlike
Tip tla krečnjak, glina
Ukusi jagoda, kupina, malina, višnja, ljubičica, kupus

Pino noar ili pinot crni je grožđe tanke kožice, laganog tela i svetlije boje. Zahteva stalnu negu i nadzor, posebno zbog osetljivosti na bolesti. Kako bi se dobilo dobro vino, potrebno je smanjivati rod. Rano zri, te nije pogodno za izrazito toplu klimu.

Istorijat[uredi | uredi kod]

Poreklo vodi iz Burgundijskog regiona istočne Francuske i kasnije je identifikovan u regionu Šampanj. U Australiji se smatra da je Gregori Baksland pravio vino od Pinot noara 1820-tih godina kad je stigao u Sidnej sa pelcerima sa Rta 1805. godine. Sigurno je da je pinot noar stigao u Bazbijevoj kolekciji 1832. godine. Tek sedamdesetih godina 20. veka je porastao interes za ovom sortom i vinogradi su se proširili.

Geografska distribucija[uredi | uredi kod]

Pinot Noir je dominantna crna sorta grožđa Burgundijskog regiona u Francuskoj, posebno u regionu Kote Dior. Takođe je od velikog značaja u Šampanji gde se meša sa šardoneom da bi se napravila poznata penušava vina ovog regiona. Ima još mnogo vinograda uključujući one u SAD – posebno u Kaliforniji i Oregonu i u Australiji.

Osobine[uredi | uredi kod]

Aroma ovog vina je jako zavisna od područja na kome se uzgaja grožđe, a najpoznatija vina dolaze iz Burgundije. Iz tog razloga se često naziva i crnim burgundcem. Ukus i miris se osim što zavise o području dosta menjaju s vremenom, pa su tu prisutni i jagoda, kupina, malina, višnja, ljubičice, kupus, a kod starijih vina prevladavaju zemljani tonovi.

Loza: Postoji mnogo različitih klonova koji su pravljeni da budu prilagođeni različitim klimatskim i zemljišnim uslovima, jer ova sorta generalno bolje podnosi hladniju nego toplu, suvu klimu. Loza sama po sebi sporo dostiže plodnost, slabo rađa i plodovi rano sazrevaju. Listovi su bledo zeleni sa mat površinom, srednje veličine, često skoro okrugli, nemaju duboke ureze i imaju vrlo krznastu donju površinu.

Plod: Grozdovi su mali, generalno kompaktni i čine ih male, čvrsto nabijene, pomalo ovalne, slatke sočne bobice sa tamno ljubičastom kožom.

Vino: boja, miris i paleta dosta variraju u zavisnosti od klona i uslova u kojima je raslo. Vinu Pino Noar iz toplijih krajeva može da nedostaje dubina boje, miris i paleta, dok vina iz hladnijih regiona ima tamniju boju, srednje puno telo. To su kompleksnija vina sa aromom trešnje i jagode, sa paletom koja se razvija dok stari, koja može da dobije karakteristike slične Burgundiju i voćne arome koje podsećaju na šljive. Kad se koristi za proizvodnju penušavih vina Pino Noar se može mešati sa više sorti belih grožđa u vinima superiornog kvaliteta koja podsećaju na šampanjac, šardone ili Pinot Meunier. Najbolja od ovih vina se proizvode u skladu sa tradicionalnom francuskom metodom. Aroma i paleta se kreću od suvog do slatkog i najbolja vina će imati svežu voćnu aromu i delikatnu i kompleksnu dugotrajnu paletu.

Vino je pogodno za čuvanje.

Ostali nazivi: pinot noar, burgundac crni, burgund mare, blauburgunder, pinot nero.



Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]