Osman Džafić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Osman Džafić (Prijedor, 1916. - Kakanj, 30. mart 1945.), je bio partizanski časnik i politički komesar Osme krajiške brigade. Poginuo je kao zapovjednik Trećeg bataljona Osme krajiške narodnooslobodilačke brigade u operacijama oslobađanja Kaknja.

Životopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođen je u Prijedoru 1916. godine. Početkom 1941. godine mobiliziran je u domobranske postrojbe u okolici Prijedora. Obavljajući dužnost zapovjednika straže u gradskoj četvrti Urije, dostavljao je partizanima podatke o stacioniranim neprijateljskim snagama, sanitetski materijal, oružje i municiju. U noći izmedju 15. i 16. maja 1942. godine zajedno sa bratom Mustafom Džafićem učestvovao je u oslobađanju Prijedora. Uslijedila je odmazda neprijatelja tokom koje su obojica zarobljeni i internirani u Koncentracijski logor Stara Gradiška. Zahvaljujući jakoj partijskoj vezi uspjeli su pobjeći iz logora i ponovno se priključiti partizanima.

Pocetkom 1944. godine Osman Džafić imenovan je zapovjednikom Kozaračke čete, a krajem 1944. godine, nakon oslobođenja Prijedora i Banjaluke, zapovjednikom Trećeg bataljona Osme krajiške brigade koja je djelovala u sastavu 4. krajiške divizije NOVJ.

Da bi se jake neprijateljske snage u središnjoj Bosni razvukle i oslabila njihova borbena učinkovitost, Treći bataljon dobio je zadatak da se prebaci na desnu obalu rijeke Bosne i djeluje na sektoru Visoko-Vareš-Zenica. Treći bataljon pod zapovjedništvom Osmana Džafića je 1. januara 1945. oslobodio jako neprijateljsko uporište Vareš.

Borbe za oslobodjenje Kaknja[uredi - уреди | uredi izvor]

Opći napad postrojbi Osme krajiške brigade na okupirani Kakanj započeo je 29. marta 1945. godine u 18:00 sati. Treći bataljon Osme krajiške narodnooslobodilačke brigade je dobio zadatak da izvrši pokret preko sela Mramora i Vrtlišta, te napadne neprijatelja u rejonu kote 382 i groblja u selu Pope.

Bataljon je uspio da razbije neprijatelja na isturenim položajima, međutim nije uspio, i pored mnogo uloženih napora, savladati neprijateljska uporišta u rejonu groblja u selu Pope. Štab Osme brigade uputio je u pravcu napada Trećeg bataljona, kao pojačanje, i svoj Prvi bataljon.

Imajući pred sobom snage Prvog i Trećeg bataljona Osme brigade, obrana neprijatelja se oslanjala na utvrđene crte povezane kotama 375, 532 i 573, zatim u naselju Pope i rejonu kapele i groblja i istočnim dijelovima naselja Vrtlište, kao i na uporište Orasi.

30. marta 1945 oko 8 sati težište napada Prvog i Trećeg bataljona Osme brigade bilo je usmjereno ka uporištu Orasi, kotama 532, 382 i rejonu kapele i groblja.

U borbu je uvedena i odmorna Druga četa Prvog bataljona čiji je zapovjednik bio Stojan Beronja. Prije napada u četi su formirane tri udarne grupe od po 10 boraca, na čijem su čelu bili članovi štaba čete. Za podršku su pripremljeni teški minobacači kod kojih je bio i zapovjednik Osme brigade Sajo Grbić.

U namjeri obmane partizanskih boraca neprijatelj je isturio bijele vrpce. Upućivanjem jednog civila sa pozivom na predaju koji je odbijen, partizanskim jedinicama je bilo jasno da se radi o obmani.

Udarna grupa pod zapovjedništvom Stojana Beronje pokušala se snažnim jurišem približiti položaju neprijatelja, ali je bila pokošena nakon desetak minuta. Zapovjednik je ponovo zapovijedio juriš.

U ovom napadu kod jedne čete Trećeg bataljona nalazio se i zapovjednik bataljona Osman Džafić. Četa je napadala na uskom brisanom prostoru.

Smrt Osmana Džafića[uredi - уреди | uredi izvor]

Osman Džafić je u dogovoru sa Stojanom Beronjom, zapovjednikom čete iz Prvog bataljona, uzeo od boraca svoje čete nekoliko ručnih bombi i krenuo u juriš. Nakon uspješno upotrijebljenih bombi na rovove iz neposredne blizine, od ranjenog njemačkog časnika bio je pogođen metkom iz pištolja. Metak je Džafića pogodio pored nosa, s lijeve strane lica, a izašao na desnoj, pored uha.

Nakon izvlačenja iz vatre poginulog zapovjednika Trećeg bataljona Osmana Džafića, vojnici njegovog bataljona i Prvi bataljon Osme krajiške brigade nastavili su juriše i u višesatnim borbama, 30. marta 1945. godine, razbile neprijatelja u rovovima i bunkerima.

Sahranjen je istoga dana navečer u selu Pope.

Po Osmanu Džafiću je nazvana je ulica i kulturno-umjetničko društvo iz Prijedora i jedna ulica u Kaknju.


Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

http://kakanj.com.ba/v4/8-april-dan-oslobodenja-kaknja-ovako-je-bilo/

https://de.scribd.com/document/55021007/Dan-pobjede-nad-fa%C5%A1izmom-i-Dan-Evrope

http://documents.tips/documents/dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-evrope.html

https://de.scribd.com/doc/52146123/Bilten-Opcine-Kakanj-broj-12