Muzej suvremene umjetnosti
MSU | |
|---|---|
 | |
| Osnovan | 21. prosinca 1954. |
| Lokacija | Avenija Dubrovnik 17, Zagreb, Hrvatska |
| Ulaz | 30 kuna - učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 15 Kn - grupni posjeti (10-30 osoba): 15 kuna - grupni posjeti - djeca (10-30 djece): 10 Kn - obiteljska ulaznica s djecom do 15 godina: 50 Kn - svake prve srijede u mjesecu besplatan ulaz za sve posjetitelje [1] |
| Ravnatelj | Vesna Meštrić [2] |
| Kustos | Nada Beroš, Tihomir Milovac, Nataša Ivančević, Leila Topić |
| Web | www.msu.hr |
Muzej suvremene umjetnosti je muzej u Zagrebu. Nalazi se na Aveniji Dubrovnik u Novom Zagrebu. Građen je prema projektu arhitekta Igora Franića. Kamen temeljac je postavljen 2003., a muzej je otvoren 11. prosinca 2009.
Povijest[uredi | uredi kod]
Muzej je utemeljen 21. prosinca 1954. godine osnivanjem Gradske galerije suvremene umetnosti, s ciljem dokumentiranja i promoviranja suvremene umjetnosti. U sklopu prvog muzeja se osim galerije suvremene umjetnosti nalazio Centar za fotografiju, film i televiziju, te knjižnica.
Isprva se nalazio u palači Kulmer na Gornjem gradu. U početku je muzej imao malu zbirku, ali je ubrzo obogaćen novim radovima. Zbog malog prostora muzej nikada nije imao stalni postav.
Odluka o gradnji novog muzeja na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik u Novom Zagrebu donesena 1998. godine. Na arhitektonskom natječaju izabran je rad arhitekta Igora Franića.
Novi muzej[uredi | uredi kod]
Zgrada Muzeja suvremene umjetnosti ima ukupno 14.609,65 m2, od toga 3,500 m2 za stalni postav, a 1500 m2 za povremene izložbe. Muzej još ima knjižnicu, multimedijalnu dvoranu, knjižaru, VIP salon, kafić, restoran, pedagošku dvoranu i apartman za posjetitelje i kustose.
Muzej sadrži nekoliko zbirki te radove mnogih hrvatskih i svjetskih modernih umjetnika. Najvažniji je arhiv fotografija Toše Dapca, zbirka iz ateljea Ivana Kožarića, zbirka Vjenceslava Richtera, Benka Horvata i donacija Silvane Seissel. U novootvorenom postavu je najpoznatiji rad "Tobogan" Carstena Höllera.
Zanimljivosti[uredi | uredi kod]
Ekran koji pokriva veći dio zapadne strane muzeja najveći je ekran u ovom dijelu Europe.[nedostaje referenca]
Izvori[uredi | uredi kod]
45°46′42″N 15°58′54″E / 45.7784562025601°N 15.9815561771393°E