Mrkva

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mrkva
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Apiales
Porodica: Apiaceae
Rod: Daucus
Vrsta: D. carota
Dvojni naziv
'Daucus brate sta ima alooo

carota'
L.

Mrkva ili šargarepa (Daucus carota L. ssp. sativus) je dvogodišnja povrtna biljka, narodnih naziva merlin, koren, žuta repa, mrkvač.

Opis biljke[uredi - уреди | uredi kôd]

Divlji oblik mrkve ima vretenast, bijel i žilav korijen iz kojeg izbija grubo dlakava do 1 metar visoka i razgranjena stabljika. Pripadnici roda imaju pretežno dvospolne cvjetove. Sije se u rano proljeće, te tijekom ljeta i jeseni naraste 20–40 cm u visinu, a cvjeta tek sljedeće godine. Cvjetovi su joj bijeli, skupljeni u štitaste cvatove. Mrkva je obično narančaste boje, no može biti bijela, žuta, crvenkastosmeđa i sl.

Mrkva se koristi svježa, kuhana, konzervirana, sjeckana suha (kao začin). U Portugalu se od mrkve pravi specijalitet u obliku džema.

Povijest i rasprostranjenost[uredi - уреди | uredi kôd]

Rod obuhvaća oko 60 vrsta, a napoznatija je obična ili žuta mrkva (D. carota), koja u prirodi i u uzgoju ima veliki broj podvrsta. D. carota je i najrasprostranjena na Zemlji.

Divlje mrkve rastu u Euroaziji, dok se domaće uzgajaju u mnogim dijelovima svijeta.

Ljekovito djelovanje[uredi - уреди | uredi kôd]

U Starom vijeku mrkva je bila korištena kao ljekovita biljka, i najčešće se koristio vretenasto zadebljenje vrsta koje su bile crvene ili žućkaste boje: ovi korijeni sadržavaju znatne količine vitamina A, B, i C te raznih minerala. Mrkve još sadrže alkaloide, eterična ulja, masna ulja, organske kiseline. Listovi mrkve sadrže manita, daucina, eterična ulja i pirolidina.

Galerija[uredi - уреди | uredi kôd]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Wikispecies-logo.svg
Wikivrste imaju podatke o: