Mračno doba
Ova stranica je razvrstavanje. Koristi se radi pronalaska članaka koji moraju imati dodatnu odrednicu jer bi im u protivnom naslov bio isti. Ako vas je na ovu stranicu dovela unutrašnja poveznica, možda ju je potrebno promijeniti da preusmjerava na namijenjeni članak. |
Mračni vijek ili mračno doba izraz je kojim se, najčešće kolokvijalno, označava period pisane historije koji karakterizira nedostatak pisanih izvora, odnosno nedostatak tragova koji bi ukazivali na razvoj ili kontinuitet kulture i civilizacije na nekom području. Mračno se doba, stoga, najčešće koristi za opis situacija u kojima su civilizacije i države propale uslijed ratova i prirodnih katastrofa, a što je za posljedicu dovelo do "regresije" ljudske kulture na "nižu", odnosno "barbarsku" razinu i gubitka vještina kao što je pismenost. Izraz "mračno doba" prvi je u 14. vijeku koristio italijanski renesansni pjesnik Francesco Petrarca kako bi se požalio na nižu intelektualnu razinu srednjeg vijeka u odnosu na klasičnu antiku, i stoga se izraz mračno doba često koristi kao sinonim za "mračni srednji vijek". Historijska je nauka, međutim, nesklona korištenju tog izraza, te se od 20. vijeka, iako sve rjeđe, koristi prvenstveno za rani srednji vijek, i to uglavnom u zapadnim i sjevernim područjima Evrope.
Izraz "mračno doba" može značiti:
- Mračno doba - povijesno razdoblje zapadne Evrope od oko 500. (pad Rimskog Carstva) do oko 1000. godine (početak tzv. visokog srednjeg vijeka);
- Mračno doba Grčke - period historije Grčke i Anadolije o kojemu nema nikakvih pisanih izvora(oko 1000. p.n.e. - 770. p.n.e.);
- Mračno doba Kambodže - povijesno razdoblje Kambodže (oko 1450. - 1863.)
- saeculum obscurum - period historije papstva (904. - 960.);
- Digitalno mračno doba - hipotetska situacija u koju bi u budućnosti mogao dovesti prelazak na nove informatičke tehnologije koje današnja sredstva za pohranjivanje informacija čine nečitljivima.