Monroeova doktrina

Izvor: Wikipedia

Monroeova doktrina je naziv za vanjskopolitički program Sjedinjenih Država predstavljen 2. prosinca 1823. godine. Doktrina navodi kako će svaki daljnji pokušaj europskih nacija da koloniziraju ili interveniraju u zemljama Sjeverne i Južne Amerike biti smatran činom agresije i zahtijevati intervenciju Sjedinjenih Država. Istovremeno, doktrina je navodila kako se Sjedinjene Države neće uplitati u već postojeće europske kolonije niti sudjelovati u internim problemima europskih država. Doktrina je donesena u vrijeme kada su gotovo sve latinoameričke kolonije Španjolske i Portugala bilo stekle, bilo se nalazile na pragu sticanja nezavisnosti od Španjolskog i Portugalskog Imperija; Peru je nezavisnost konsolidirao 1824. godine, a Bolivija će nezavisnost steći 1825. godine, što je značilo da su pod španjolskom upravom ostale samo Kuba i Portoriko. Sjedinjene su Države, radeći u dogovoru s Britanijom, željele spriječiti daljnji dolazak europskih sila.[1]

Predsjednik James Monroe doktrinu je predstavio tokom sedmog godišnjeg govora o stanju Unije u Kongresu. Sam termin, "Monroeova doktrina", skovan je 1850. godine,[2] unatoč činjenici da je stvarni tvorac doktrine bio državni tajnik John Quincy Adams. Do kraja XIX. vijeka, Monreova doktrina se smatrala definirajućim momentom u vanjskoj politici Sjedinjenih Država, a ujedno je bila i jedan od najdugovječnijih stupova iste. Mnogi kasniji državnici i predsjednici pozivat će se na ovu doktrinu, među kojima Theodore Roosevelt, John F. Kennedy, Lyndon B. Johnson, Ronald Reagan i drugi.

Namjera i utjecaj Monroeove doktrine ostali su na snazi, uz tek manje varijacije, više od jednog stoljeća. Primarni cilj doktrine bilo je oslobađanje Latinske Amerike straha od europske intervencije i izbjagavanje situacija u kojima bi Novi svijet postao bojno polje za zemlje Staroga svijeta, a sve kako bi Sjedinjene Države nesmetano mogle širiti vlastiti utjecaj. Doktrina je tvrdila kako bi Stari i Novi svijet trebale ostati distinktno različite utjecajne sfere upravo zato što su sastavljne od potpuno odvojenih i nezavisnih nacija. Ipak, zemlje Latinske Amerike s vremenom su počele prezirati doktrinu zbog njezina naglašenog intervencionizma i suptilnog imperijalizma, a 2013. godine, američki državni tajnik John Kerry objavio je kako je "era Monroeove doktrine završena".[3]

Reference[uredi - уреди]

  1. Herring, George C., From Colony to Superpower: U.S. Foreign Relations Since 1776, (2008) pp. 153-155
  2. "Monroe Doctrine, Oxford English Dictionary, 3rd. Edition (2002).
  3. John Kerry, Remarks on U.S. Policy in the Western Hemisphere (accessed 20 Nov. 2013).

Vanjske poveznice[uredi - уреди]