Mnogočetinaši

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mnogočetinaši
Spirobrancheus giganteus.jpg
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Annelida
Razred: Polychaeta

Mnogočetinaši su pretežito morski organizmi, koji pripadaju u kolutićavce. Obitavaju ispod kamenja, u mulju, među algama. Pojedine su vrste jako dugačke. Mogu biti vrlo šareni. Uz maločetinaše i pijavice, glavni su predstavnici koljena kolutićavci (Annelida).

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Mnogočetinaši su obično dugi do 10 cm, no veličina im varira od nekoliko milimetara do 3 metra. Tijelo im je kolutićavo te imaju celom. Sa strane svakog kolutića imaju parapodije (bataljice), iz kojih izlaze četine (hete), po kojima su i dobili ime. Parapodiji im služe za pokretanje. Način života im je slobodan i sjedilački. Sjedilački izlučuju oko tijela vapnenu cijev u kojoj žive. Kod sjedilačkih i slobodnih oblika razvijena je glava na kojoj su osjetila i strukture koje pomažu pri uzimanju hrane. Na glavi su usta i jedan do četiri para očiju, nekoliko ticala i par pipala (palpi). Imaju velike regeneracijske sposobnosti.

Razmnožavanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Razdvojena su spola. Spolne stanice izlaze metanefridijima ili se izbacuju kroz stijenku tijela koja pukne. Iz jajeta se razvija ličinka trohofora, koja se potom razvija u odrasli oblik.

Pokrov tijela[uredi - уреди | uredi izvor]

Kožu izgrađuje jednoslojni epiderm koji na površinu izlučuje kutikulu. Između epidermalnih stanica nalaze se žlijezde i osjetne stanice. Ispod epiderma su prstenasti i uzdužni mišići.

Disanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Dišu škrgama, koje nastaju kao izvrat površine kože. To su nježni listići u koje urastaju i krvne kapilare. Manji vodeni mnogočetinaši dišu kožom, poput kopnenih maločetinaša, gujavica.

Prehrana[uredi - уреди | uredi izvor]

Pojedine vrste su grabežljive i vrlo proždrljive. Hrane se planktonom, detritusom i manjim beskralješnjacima. Probavni sustav čine usta, ždrijelo i dugačko ravno crijevo koje završava crijevnim ili analnim otvorom.

Izlučivanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Anatomija mnogočetinaša

Mnogočetinaši izlučuju pomoću segmentalnih organa, metanefridija.

Živčani sustav[uredi - уреди | uredi izvor]

Živčani sustav izgrađen je od jednog para moždanih ganglija koji leže iznad ždrijela i povezani su okoždrijelnim vrpcama s podždrijelnim ganglijima. Od thi se ganglija pružaju dvije živčane vrpce prema stražnjem dijelu tijela koje su povezane u svakom kolutiću. Mnogočetinaši imaju ljestvičav živčani sustav.

Optjecajni sustav[uredi - уреди | uredi izvor]

Optjecajni sustav je zatvoren. Građen je od jedne leđne krvne žile koja tjera krv prema prednjem dijelu tijela i trbušne krvne žile koja tjera krv prema stražnjem dijelu tijela. Te su žile međusobno povezane u svakom kolutiću. U krvi se nalaze dišni pigmenti, najčešće hemoglobin.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Wikispecies-logo.svg
Wikivrste ima informacije vezane uz:
  • Raznolikost živoga svijeta - udžbenik biologije za drugi razred gimnazije, Bačić, T., Erben, R., Krajačić, M., Školska knjiga, d.d., Zagreb, 2003.