Mirkovići (vlastela)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Mirkovići su vlastela iz srednjovjekovne bosanske države. Potiču od porodice Pribinića. [1]

Velikog kneza Radoja Radosalića Pribinića naslijedio je Batić Mirković. Prve poznate ličnosti roda Mirkovića su bili Mirko Radojević, (otac kneza Batića), i njegov stariji brat Juraj Radojević. Oni se pojavljuju u dokumentima za vladavine kraljeva Tvrtka I i Dabiše. Batić Mirković se javlja kao svjedok u poveljama iz 1405, 1408, 1419, i 1420. godine. Knez Batić je umro negdje u periodu između augusta 1420. i 1421. godine. Jedini historijski podatak je natpis na stećku u nekropoli Kopošić, ispod kojeg je sahranjen knez Batić. Prema natpisu na stećku, plemenito velikaškog roda Mirkovića bilo je negdje u porječju Misoče, na kojem se nalazi i stari grad Dubrovnik. Grad se prvi put spominje 1404. godine, tj. godinu dana prije pojave kneza Batića kao svjedoka u kraljevskim poveljama. Pošto je grad Dubrovnik, udaljen od Kopošića oko 1 km, vezuje se za ličnost kneza Batića.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Pavao Anđelić, Srednji vijek - doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju 1, SO Visoko, Visoko, 1984, 102-297
  • Vego, Marko, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. IV, Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo, 1970.
  • Anđelić, Pavao, Arheološka ispitivanja. U: Lepenica priroda, stanovništvo, privreda i zdravlje. Naučno društvo Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga III, Sarajevo, 1963, 151-191

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Pavao Anđelić, Srednji vijek - doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju 1, SO Visoko, Visoko, 1984, 102-297