Miljevina
Miljevina | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština/Općina | Foča |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((1991)) | 1.763 |
Geografija | |
Koordinate | 43°30′45″N 18°38′39″E / 43.5125°N 18.6442°E |
Koordinate: 43° 30′ 45" SGŠ, 18° 38′ 39" IGD
Miljevina je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Foča koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 1.763 stanovnika.[1]
Miljevina je smještena uz rijeku Bistricu, lijevu pritoku Drine. U neposrednoj blizini rijeka pravi kanjon koji na jednom dijelu prelazi u tunel. Poseban fenomen Bosne i Hercegovinesa su eocenske Pješčane piramide. U blizini je i pećina Ledenjača, jedna od rijetkih sa praistorijskim crtežima.
Na oko 1,5 km zapadno od Miljevine, nad desnom obale rijeke Govze, oko 0,5 km od njenog ušća u rijeku Bistricu je selo Rataj. Na vrh sela, na istaknutom i uzvišenom mjestu, promjera oko 30 m, nalazi se usamljena vapnena stijena vertikalno usađena u relativno ravan teren. Jugoistočno od stijene su ostaci džamije, južno od stijene je aktivno muslimansko groblje obitelji Čengić, sjeverno od stijene su ostaci turbeta i objekta nepoznate namjene sa usmjerenjem prema jugoistoku. Makadamski put razdvaja cjelinu od aktivnog pravoslavnog groblja. Oko 150 m jugozapadno nalazi se kula Čengića-Ratajaca, koji su, kao dio velikog roda Čengića doselili u Rataje u drugoj polovini XVI stoljeća. Ovo arheološko područje proglašeno je nacionalnim spomenikom kulture.[2]
Lokalitet se spominje u literaturi pod imenom “Brdo”, a narod u kraju naziva ga “Pećina”. Za stijenu sa ćelijom u literaturi se sreću razni termini kao što su: ćelija, turbe-tekija, isposnica, grobnica. Natpis, urezan istočno od nadsrešnice, je napisan ćiriličnim pismom, polukurzivom. Tumačen je na razne načine od strane raznih autora.
Nacionalnost | 1991. |
Srbi | 943 |
Muslimani | 730 |
Hrvati | 8 |
Jugosloveni | 44 |
ostali | 38 |
Ukupno | 1.763 |
|
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
- ↑ Arheološko područje Rataj Arhivirano 2016-04-07 na Wayback Machine-u}}