Međnarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Međnarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka
Autor(i) Editori: Christopher D. Brickell, Crinan Alexander, Janet J. Cubey, John C. David, Marco H.A. Hoffman, Alan C. Leslie, Valéry Malécot, Xiaobai Jin, et al.
Država Holandija
Jezik Engleski
Žanr(ovi) Naučni
Izdavač Međunarodno društvo za hortikulturnu nauku
ISBN 978-94-6261-116-0
Kronologija

Prethodi: Slijedi:

8th edition (Oktobar 2009)

Međunarodni kodeks nomenklaturе kultiviranih biljaka (ICNCP) – poznat i kao Kodeks kultiviranih biljaka – je vodič za pravila i propise imenovanja kultigena, biljaka čije je poreklo i/ili selekcija prvenstveno rezultat namjerne ljudske aktivnosti.[1]Kultigeni u nadležnosti ICNCP uključuju kultivare, grupe ( grupe kultivara ) i greksove. Tradicijski, smatra se da ovi organizmi obuhvataju biljke (uključujući i alge i gljive).[2]Taksoni koji dobivaju ime po ICNCP-u također će biti uključeni pod imenom Međunarodnog kodeksa nomenklature algi, gljiva i biljaka,[3] naprimjer, kultivar je član vrste. Prvo izdanje Kodeksa objavljeno je 1953. godine; deveto i najnovije izdanje objavljeno je 2016.[4]

Primjeri imenovanja[uredi - уреди | uredi izvor]

ICNCP djeluje u okviru Međunarodnog kodeksa Nomenklature za alge, gljive i biljke koji uređuje naučna imena biljaka. Slijede neki primjeri imena prema pravilima ICNCP-a:

  • Clematis alpina 'Ruby': kultivar unutar vrste; epitet kultivara se navodi slovima, pod jednostrukim navodnicima.
  • Magnolia 'Elizabeth': kultivar unutar hibrids između dvije ili više vrsta.
  • Rhododendron boothii Mishmiense grupa: ime kultivarske grupe; ime kultivarske grupe i riječ „grupa“ pišu se velikim početnim slovom i bez navodnika.
  • Paphiopedilum Sorel greks: ime greksa piše se velikim početnim slovom, ali ne i riječ "grex" (ili skraćeno "gx") , a bez navodnika.
  • Jabuka 'Jonathan': dozvoljena upotreba nedvosmislenog uobičajenog imena sa epitetom kultivara.
  • +Crataegomespilus: graft - himera od Crataegus + Mespilus.

Treba uočiti da ICNCP ne uređuje robne marke za biljke: robne marke su regulirane zakonom uključene zemlje. ICNCP ne uređuje ni imenovanje biljne varijetete u pravnom smislu tog pojma.

Trgovinske oznake[uredi - уреди | uredi izvor]

Mnoge biljke imaju "prodajna imena" ili "marketinška imena", kao i naziv kultivara; ICNCP to propisuje kao "trgovinsku oznaku" i upravlja samo imenom kultivara. Potrebno je biti jedinstven; u skladu s načelom prioriteta, on će dobiti prvi naziv koji je objavljen ili ga je registrirao od uzgajivač ili otkrivač kultivara.[5] Trgovinsko označavanje ne regulira ICNCP;[6] ono može biti različito u različitim zemljama. Tako je njemački uzgajivač ruža Reimer Kordes registrirao bijele ruže u 1958. kao kultivar 'Korbin'. U Velikoj Britaniji se prodaje pod imenom "Iceberg", u Francuskoj kao "Fée des Neiges", a u Njemačkoj kao "Schneewittchen".[7]

Trgovinske oznake nisu zatvorene u jednostrukim navodnicima. ICECP navodi da se štampanje epitete trgovačkih oznaka kultivara, grupe i greksa moraju uvijek međusobno razlikovati.[8] U tu svrhu koristi mala slova, tako da Syringa vulgaris Ludwig Spaeth (trgovaćka oznaka) se razlikuje od S. vulgaris 'Andenken Ludwig Späth' (ime kultivara).[9] Ostali izvori, uključujući Kraljevsko hortikulturno društvo (Royal Horticultural Society), umjesto toga koriste drugi font za prodajna imena, naprimjer Rosa Iceberg 'Korbin'.[7]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Spencer, R.D. and Cross, R.G. (2007). "The cultigen". Taxon 56 (3): 938–940. doi:10.2307/25065875. 
  2. Harvtxt, Brickell, 2009, Preface, p xi
  3. Harvtxt, Brickell, 2009, Article 1.2
  4. Brickell, C.D.; Alexander, C.; Cubey, J.J.; David, J.C.; Hoffman, M.H.A.; Leslie, A.C.; Valéry Malécot; Jin, X. (2016), International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (ICNCP or Cultivated Plant Code) incorporating the Rules and Recommendations for naming plants in cultivation, Ninth Edition, Adopted by the International Union of Biological Sciences International Commission for the Nomenclature of Cultivated Plants, International Society for Horticultural Science, ISBN 978-94-6261-116-0, http://www.ishs.org/sites/default/files/static/sh_18_Sample_chapters.pdf 
  5. Harvtxt, Brickell, 2009, p 3, Principle 3
  6. Harvtxt, Brickell, 2009, p 4, Principle 6
  7. 7,0 7,1 Beales, Peter (October 2011), "Last of the roses", The Garden 136 (10) 
  8. Harvtx, Brickell, 2009, 21, Article 17.3
  9. Harvtx, Brickel, 2009, p 17

Dopunska literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]