Maslowljeva hijerarhija potreba

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Maslowljeva hijerarhija potreba prikazana u obliku piramide s osnovnim potrebama pri njezinu dnu[1]

Maslowljeva hijerarhija potreba, u psihologiji, teorija koju je Abraham Maslow predložio u radu Teorija čovječje motivacije (A Theory of Human Motivation, 1943.) objavljenu u Psychological Reviewu.[2] Maslow je naknadno proširio svoju ideju da bi u nju uključio vlastita opažanja urođene znatiželje u ljudi. Njegove teorije slične su mnogim drugim teorijama čovječje razvojne psihologije, od kojih se neke fokusiraju na opis stadijâ rasta u ljudi. Da bi opisao obrazac kroz koji čovječja motivacija općenito prolazi, Maslow je upotrijebio termine »fiziološke potrebe«, »sigurnost«, »pripadnost« i »ljubav«, »poštovanje«, »samoaktualizacija« i »samotranscendencija«.

Maslow je proučavao one ljude koje je nazvao egzemplarnima poput Alberta Einsteina, Jane Addams, Eleanor Roosevelt i Fredericka Douglassa, a ne mentalno bolesne ili neurotične ljude, pišući da »proučavanje sakatih, zaostalih, nezrelih i nezdravih primjeraka može proizvesti samo sakatu psihologiju i sakatu filozofiju«.[3] Maslow je proučavao 1 % najzdravijih u populaciji univerzitetskih studenata.[4]

Maslowljeva teorija u cijelosti je bila izražena u njegovoj knjizi Motivacija i ličnost (Motivation and Personality, 1954.).[5] Ova hijerarhija ostaje vrlo popularan radni okvir u sociologijskim istraživanjima, obuci u upravljanju[6] te srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi psihologije.

»Piramida potreba« i alternativni prikaz[uredi - уреди | uredi izvor]

Dinamički prikaz hijerarhije potreba – moguća su preklapanja i u nekom trenutku često je aktivno nekoliko potreba (iz različitih kategorija).

Prikaz Maslowljeve hijerarhije potreba u obliku piramide često se pogrešno pripisuje njemu, no riječ je zapravo o tuđoj interpretaciji njegova rada nastaloj kasnije. Ona se pripisuje Werneru Correllu,[7] a sigurno je postojala već 1970., što je bila godina Maslowljeve smrti.[8]

»Do sada je naša teorijska rasprava možda ostavila dojam da je ovih pet skupova potreba u nekakvu stepenastu, isključivu odnosu jedan prema drugome. Govorili smo takvim riječima kao što je sljedeće: ›Ako je jedna potreba zadovoljena, onda se pojavljuje druga.‹ Ova tvrdnja mogla bi ostaviti pogrešan dojam o tome da neka potreba mora biti 100 posto zadovoljena prije nego što se pojavi sljedeća.«

— Maslow, Teorija čovječje motivacije, 1943.

Piramidalni prikaz uglavnom daje jedan previše statički nazor Maslowljeva dinamičkog modela. To je dovelo do mnogo nerazumijevanja i neosnovanih kritika. Eklatantan primjer jedne takve pogrešne interpretacije jest pretpostavka da su kategorije potreba poredane strogo diskretno i da jedna kategorija potreba mora biti 100 % zadovoljena prije nego što sljedeća kategorija potreba postane motivirajuća. No često je dovoljno da stupanj ispunjenja bude 70 % ili manji da bi se pojavila sljedeća viša potreba. Primjetan stupanj zasićenja također znatno varira s individualnim očekivanjima.[9] Neki udžbenici[10] stoga upotrebljavaju dinamičke prikaze na osnovi Krecha, Crutchfielda i Ballacheyja (1962, S. 72/77).

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Simons, Janet A. et al. Maslow's Hierarchy of Needs "Maslow's hierarchy of needs u: Psychology - The Search for Understanding". West Publishing Company. Pristupljeno 24. aprila 2015.  Check date values in: |accessdate= (help)
  2. Maslow, A. H. (1943). A theory of human motivation. Psychological Review 50 (4) 370–96. Preuzeto s: http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm.
  3. Maslow, A (1954). Motivation and personality. New York, NY: Harper. str. 236. ISBN 0-06-041987-3. 
  4. Mittelman, W. (1991). "Maslow's study of self-actualization: A reinterpretation". Journal of Humanistic Psychology 31 (1): 114–135. doi:10.1177/0022167891311010. 
  5. Maslow, A. (1954). Motivation and personality. New York, NY: Harper.
  6. Kremer, William Kremer; Hammond, Claudia (31. augusta 2013). "Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business". BBC news magazine. Pristupljeno 1. septembra 2013.  Check date values in: |date=, |accessdate= (help)
  7. Thomas Breyer-Mayländer: Einführung in das Medienmanagement: Grundlagen, Strategie, Führung, Personal. Oldenbourg Wissenschaftsverlag (28. januara 2004.). ISBN 3-486-27594-1, str. 149.
  8. F. Divesta: Educational Psychology: Instruction and Behavioral Change. Irvington Pub; Later Printing edition (april 1970.). ISBN 0-89197-133-5, str. 151.
  9. Georg Schreyögg, Jochen Koch: Grundlagen des Managements: Basiswissen für Studium und Praxis. Gabler Verlag; izdanje: 2., izmijenjeno i dop. izd. 2010 (11. juna 2010.). ISBN 3-8349-1589-0, Seite 197/198
  10. usp. Personalführungslehre: Grundlagen, Funktionen und Modelle der Führung (UTB) ili Motivation und Handeln (Springer)

Preporučena literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]