Maslinovo ulje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Maslinovo ulje
Uljara za proizvodnju maslinovog ulja

Maslinovo ulje dobija se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.

Proizvodnja maslinovog ulja[uredi - уреди | uredi izvor]

Proces proizvodnje maslinovog ulja odvija se u dvije faze. U prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se u drugoj fazi tiještenjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje. Hladno tiještenje je najčistija tehnologija obrade maslina.

Vrste maslinovog ulja[uredi - уреди | uredi izvor]

Maslinovo ulje se prema kakvoći dijeli na nekoliko vrsta.

Ekstra djevičansko[uredi - уреди | uredi izvor]

Ekstra djevičansko maslinovo ulje (olio di oliva extravergine) dobija se nakon prvog tiještenja zdravog ploda masline, a kiselost (slobodne masne kiseline) mu ne prelazi 0,8 posto. Uz zadovoljenje kemijskih parametara, ulje mora još proći organoleptičku provjeru i ne smije imati niti jedan miris koji nije svojstven ulju. Stoga, primjerice, "ekstra djevičansko maslinovo ulje oplemenjeno grančicom ružmarina" zapravo nije ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Djevičansko[uredi - уреди | uredi izvor]

Djevičansko ulje (vergine) se dobiva nakon prvog tiještenja slabijeg ploda masline, pa mu je kiselost u odnosu na ekstra djevičansko ulje nešto veća, ali sadržaj masnih kiselina ne prelazi 2 posto.

Maslinovo ulje[uredi - уреди | uredi izvor]

Maslinovo ulje se dobiva miješanjem rafiniranog ulja i određene količine ekstra djevičanskog ulja koja služi poboljšanju boje i okusa, a kiselost ovako proizvedenog ulja je oko 5 posto.

Sansa ulje[uredi - уреди | uredi izvor]

Sansa ulje (olio di sansa) se dobija kemijskim izdvajanjem iz krutih ostataka ploda masline nakon tiještenja. Ovako proizvedeno ulje je slabije kvalitete, ali se može koristiti za prženje, a kiselost mu prelazi 6 posto.

Uloga maslinovog ulja u prehrani[uredi - уреди | uredi izvor]

Najzdravije od svih vrsta maslinovog ulja je ekstra djevičansko ulje zbog jednostavnog tiještenja i filtriranja masnih kiselina prilikom proizvodnje. Nutricionističko ekstra djevičansko ulje je izuzetno zdravo u prehrani, jer je bogato klorofilom, lecitinom (prirodni antioksidans koji stimulira metabolizam masnoća, šećera i bjelančevina), karotenom, polifenolom (antioksidans) i esencijalnim vitaminima A, D i K te vitaminom E.

Maslinovo ulje je lako probavljivo, a pomaže u borbi protiv raka, kao i rastu djece te usporava starenje zbog visokog sadržaja antioksidansa koji blokiraju slobodne radikale. Dobro je za kosti i zglobove, kožu, jetra i crijeva. Također pomaže kod dijabetesa i čira na želucu.

Najveća značajka ovog ulja je blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile. Naime, zbog visokog sadržaja mono nezasićenih kiselina, maslinovo ulje štiti HDL kolesterol (dobri kolesterol), a smanjuje loši kolesterol (LDL).

Nizak sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina čini maslinovo ulje puno otpornijim na visoke temperature u odnosu na druga ulja, pa je ono bolje za kuhanje i prženje.

Maslinovo ulje je čest sastojak kozmetičkih preparata, posebno onih koji se koriste za suhu, oštećenu kožu, kožu koja je podložna ekcemima, kao i preparata za sunčanje. Savjetuje se njegova upotreba u kućnoj radinosti za izradu maski za lice, kosu i tijelo. Osnovni je sastojak mediteranske kuhinje, posebno hladno cijeđeno kao dodatak raznim salatama. Osim dokazane ljekovite i hranjive, priznaje mu se i veoma moćna afrodizijačka uloga.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]