Marmaray

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tunel u izgradnji

Marmaray, podvodni transkontinentalni tunel namijenjen željezničkom saobraćaju koji se nalazi u turskom gradu Istanbulu. Dug je 13,6 km te ispod Bosforskog moreuza spaja Evropu i Aziju.[1]

Nalazi se 60,46 m ispod morske površine što ga čini najdubljim tunelom na svijetu. Za prelazak tunelom iz Evrope u Aziju potrebne su četiri minute. Radovi na tunelu počeli su 9. 5. 2004., da bi bio s izvjesnim zakašnjenjem zbog arheoloških pronalazaka svečano otvoren 29. 10. 2013., na devedesetu godišnjicu nezavisnosti Republike Turske. Ulaz u postaje i interijeri bit će ukrašeni motivima iz neolitskog, bizantinskog i osmanskog perioda. Osim toga, na umjetničkom platou postaje Yenikapi bit će izložene olupine brodova koji nadnjevaju iz 4. i 5. vijeka. U arheološkim iskopinama i radovima koji teku uporedo sa građevinskim projektom Marmaray otkriveno je 13 olupina brodova i oko 35.000 artefakata. Svi će biti izloženi u muzeju koji će biti otvoren u području 'Stotinu otoka' na Yenikapiju. Radovi na ovom projektu koji je jedan od najvećih infrastrukturnih na svijetu stajali su četiri milijarde dolara, a kad bude u punom pogonu očekuje se da će kroz tunel dnevno prolaziti milion ljudi. Izgrađeno je 76 kilometara podvodnih cijevnih tunela, podzemnih kupolastih tunela, zakrivljenih tunela, tri nove podzemne postaje, 37 stanica na kopnu, nadzorno-upravljačko središte itd. Nadograđuju se postojeće željezničke pruge i rade nove. Projekat je dobio ime Marmaray kombinacijom riječi Marmara Denizi (Mramorno more) i ray (željeznica). Početna tačka tunela je Fatih, a završna Üsküdar.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. www.hrt.hr, "Tunelom spojene Evropa i Azija", objavljeno 29. listopada 2013., pristupljeno 30. listopada 2013.