Bosfor

Izvor: Wikipedia
Bosfor - Landsat satelitski snimak

Bosfor ili Bospor (grč., Βόσπορος, Bosporos, tur. İstanbul boğazı ili Boğaz, "Moreuz") jeste moreuz koji razdvaja evropski dio Turske (Rumelija) od njenog azijskog dijela (Anadolija), pozvezujući Mramorno more, na jugu, sa Crnim morem, na sjeveru. Moreuz je dug 30 km, a širok do 3,700 metara na svom sjevernom ušću; na svom najužem dijelu, između tvrđava Anadoluhisarı ("Anadolijska tvrđava") i Rumelihisarı ("Rumelijska tvrđava"), Bosfora je širok svega 750 metara. Dubina mu varira između 36 i 124 metara u srednjem dijelu.

Obale moreuza su gusto naseljene, i načičkane su mnogim mjestima sa obe strane duž Bosfora, koja sačinjavaju moderni Istanbul, metropolu sa 11 miliona stanovnika.

Danas postoje dva mosta preko Bosfora: prvi je "Bosforski most" (Boğaziçi Köprüsü ili "Bosfor I"), koji je dug 1074 metra, završen 1973; drugi je Most Sultana Mehmeda Osvajača (Sultan Mehmed Fatih Köprüsü ili "Bosfor II" - vidi sliku), dug 1090 metara, završen 1988, nekih pet kilometara sjeverno od prvog mosta.

Most Sultana Mehmeda Osvajača (Sultan Mehmed Fatih Köprüsü)

Godine 1997. morski biolozi William Ryan i Walter Pitman privukli su pažnju svojom hipotezom o potopu. Prema toj hipotezi, Bosfor je star tek oko 7500 godina. Prije toga je Crno more bilo unutarnje more (kao Kaspijsko jezero) u dubodolini čija je površina bila znatno ispod današnje. Tokom otapanja leda iz zadnjeg ledenog doba došlo je do značajnog porasta razine Sredozemnog pa tako i s njim povezanog Mramornog mora. Ogromna masa nagomilane vode u jednom je trenutku probila na najslabijem mjestu prevlaku prema Crnom moru i tako otvorila put snažnoj bujici vode koja je u samo nekoliko dana ili možda tjedana stvorila Bosfor takav kakav je danas. Dokaz za to bi bio duboko u stijene urezan relativno širok vodeni put vrlo ravnog dna, što bi značilo da je brzina kojom se voda kretala bila ogromna. U usporedbi s tim, slapovi Niagare, koji vrlo sporo erodiraju, imaju vrlo razrovano riječno dno. Ipak, hipoteza nije dokazana.

Bosfor se smatra jednim od najvažnijih vodenih putova, jer su preko njega veliki dijelovi Rusije i Europe povezani sa Sredozemljem i svjetskim morima. Pored poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, ogroman udjel u robnom transportu tim putem ima i nafta. Zemlje koje leže na istočnoj strani Crnog mora smatraju se, zajedno s naftovodima koji povezuju njihovo zaleđe s Crnim morem, izvoznicama nafte 21. stoljeća, ali i nemirnim područjem. Nakon akcije udruženja Greenpeace kojom su skrenuli pažnju na opasnosti od nesreće u brodskom prometu, postroženi su 2002. uvjeti za prolaz naftnih tankera. Tjesnacem godišnje prođe 50.000 brodova.

Unutar Bosfora je i Zlatni rog, poznati, vrlo dugačak zaljev.

Kimerski Bospor[uredi - уреди]

Bospor može označavati i moreuz između Krima i ušća Dona (danas prolaz Kerč). Još su stari Grci taj Bospor zvali Kimerski Bospor kako bi ga razlikovali od ovde opisanog.

Oba su Bospora u vreme Seobe naroda i u srednjem veku smatrani granicom između Evrope i Azije.

Vanjske veze[uredi - уреди]