Mandarinka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mandarinka
Mandarin.duck.arp.jpg
Mužjak
Status zaštite
Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Anseriformes
Porodica: Anatidae
Rod: Aix
Vrsta: A. galericulata
Dvojni naziv
Aix galericulata
(Linnaeus, 1758)
Aix galericulata dis.PNG
Rasprostranjenost mandarinke u Europi

Patka mandarinka ili samo mandarinka (lat. Aix galericulata) je patka srednje veličine iz roda Aix, koja ima vedro obojeno perje i potječe iz Kine. Blisko je povezana sa karolinkom. Može biti u nekoliko mutacija što se tiče boje: bijela (najčešće), žuta i crna.

Ponašanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Mandarinka lovi tako što uroni glavu u plitku vodu. Hrani se i danju i noću, ali dan najviše provede u hladovini.

Mužjaci se agresivno letom udvaraju ženkama. Oni su jedni od rijetkih mužjaka koji čuvaju pačiće i kada su sposobni za let. Mandarinke su jako društvene, ali mužjaci se često bore jedni s drugima. Mužjaci stvaraju nazal, dok ženka poziva mužjaka pozivom koji zvuči kao "kiit".

Udvaranje započinje u jesen i uključuje razne pokrete mahanja i čišćenje perja. Ženka preuzima inicijativu u izboru partnera. Ona započinje parenje izvodeći pokrete glavom i šireći se potrbuške na vodi. Mužjak uroni kljun u vodu prije nego što se popne na ženku. Potom otpliva daleko od ženke, okreće leđa u njezinom smjeru.

Ako su isti partneri živi tijekom više sezone parenja, oni radije obnavljaju staru vezu, nego uspostavljaju novu. Zbog njihove uzajamne odanosti, u Kini i Japanu mandarinke se smatraju simbolom ljubavi, sreće i bračne vjernosti[1].

Sezona mitarenja započinje u rano ljeto i završava krajem rujna. Tijekom tog razdoblja obično traže zaštitu šumskih područja dobro skrivenih teškim granama. Mitarenje ženke određeno je njezinim stanjem u to vrijeme. Ako se gnijezdi, njezino mitarenje je usporeno. Mužjacima odbacivanje perja žarkih boja služi kao zaštita od grabežljivaca[2].

Ishrana[uredi - уреди | uredi izvor]

Mandarinka se hrani sjemenkama, žirevima, žitaricama, vodenim biljkama, kukcima, puževima i ribama. Ishrana je sezonska. U jesen žirevi i žitarice, u proljeće kukci, puževi, ribe i raslinje. Tijekom ljetnih mjeseci na jelovniku su joj crvi, skakavci, male ribe, žabe, mekušci i male zmije[3].

Razmnožavanje i razvoj[uredi - уреди | uredi izvor]

Gnjezdi se u rupama u stablima obično iznad vode. Ženka prosječno polaže 8-10 jaja. Jaja su dimenzija 56 mm x 42 mm. Majka odbacuje perje kako bi pokrila jaja. Ponaša se vrlo zaštitnički prema jajima i pačićima. Mužjaci ne sudjeluju u zaštiti jaja u procesu inkubacije koji traje oko mjesec dana.

Kad se pačići izlegnu, kotrljaju se do tla iz rupa u stablu. Iznenađujuće je što pri tom prolaze neozljeđeni. Instinktivno slijede svoju majku. Za otprilike 8 tjedana mladi dobivaju perje i sposobnost leta. Mogu doživjeti 10 godina.

Rasprostranjenost i stanište[uredi - уреди | uredi izvor]

Mandarinka je nastala u Kini, ali može se naći svugdje gdje postoji odgovarajuće stanište. U Kini je bila poznata još i prije Krista. U Europu mandarinka donesena početkom 18. stoljeća. Smatra se da je polu-selica i polu-kolonijalna. Raspršila se diljem jugoistočne Rusije, sjeveroistočne Kine, Japana, južne Engleske i Sibira. Uvedena je za gniježdenje na zapadu da bi poslužila raznim avikulturalistima i može se naći u zoološkim vrtovima diljem svijeta. Mandarinke žive u šumovitim područjima pokraj vode gdje mogu naći drveće s otvorima za gniježdenje. Naklone su planinskim područjima s potocima, močvarama i šumama[4].

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]