Lustrum

Izvor: Wikipedia
Lustrum
Suovetaurilia (žrtvovanje životinja bogu Marsu)
Suovetaurilia (žrtvovanje životinja bogu Marsu)

Lustrum (od latinskog glagola luere = posuti) je s jedne strane bio termin za ritualno pročišćenje - lustratio svih rimskih građana koje su provodili rimski cenzori, ali i za period od pet godina kad se nakraju obavljao taj obred. [1]

Karakteristike[uredi - уреди]

Za Rimljane je lustrum, imao dvostruko značenje, to je s jedne strane bio ritual čišćenja države, na završetku popisa stanovništva, koji se provodio svakih pet godina, s druge strane to je bio i sam period od pet godina. [2]

Lustrum - ritualno pročišćenje rimskih građana provodio je jedan od dva službena cenzora[2], kojima je tad i završavao mandat. Oni su kao rimski magistrati bili odgovorni za javni moral i sve manifestacije koje je financirala država. Za Rimljane je Lustrum imao veliko značenje, jer je značio novi početak, pa je cijelu naciju trebalo i ritualno pročistiti. [2] Sama svečanost bila je jednostavna, centralni događaj bilo je žrtvovanje tri životinje; svinje (sus), ovna (ovis) i bika (taurus), one zajedno bile su suovetaurilia. Njih bi prvo šetali oko okupljenog mnoštva na Marsovim poljanama, nakon tog su životinje ritualno zaklane i spaljene u čast boga Marsa, koji je izvorno bio bog plodnosti. [2] Treba naglasiti da su slične običaje pročišćavanja imali i drugi drevni narodi antičkog svijeta, kao Makedonci i Perzijanci. [2]

Na završetku ceremonije magistrati su se zakleli da će svi rimski građani prinjeti sličnu žrtvu bogovima, kako bi se zaštitili za sljedećih pet godina. [2]

Historija obreda[uredi - уреди]

Prvi lustrum obavljen je 566. pne. u doba kralja Servija Tulija, nakon provedenog popisa stanovništva, nakon tog se taj običaj redovito održavao svakih pet godina, nakon provedenog popisa stanovništva. U najranijem razdoblju republike, posao popisa i vođenje završne ceremonije lustrum provodili su konzuli. Prvi cenzori imenovani su 443. pne., od te godine pa sve do 294. pne. prema historičaru Liviju, izredalo se samo 26 para cenzora, i održano je samo 21 lustruma (ritualnog prošišćenja), iako se trebalo izredati 30 para cenzora i 30 lustruma. To se desilo zbog toga, jer se ponekad popis stanovništva nije uopće obavio, ili ga nisu obavili cenzori. S druge strane popis stanovništva mogao se izvršiti i bez lustruma. Tako su zabilježena takva dva slučaja 459. pne. i 214. pne. kad lustrum nije izveden zbog velikih katastrofa koje su pogodile Rimsku Republiku.

Vrijeme kad se trebao održati lustrum izračunavalo se, to je zapravo bilo 6 antičkih rimskih godina, koja je imala 304 dana, a to je zapravo bilo 5 solarnih godina (od 365 dana) s razlikom od jednog dana, jer 6 antičkih godina ima 1824 dana, dok 5 solarnih ima 1825 dana. Kako bi se lustrum, ili velika godina starih Rimljana, poklapao sa solarnim ciklusom, to se svake 11 godine ubacivao jedan mjesec od 24 dana.

Posljednji lustrum održan je u Rimu, 74. godine u vrijeme vladavine cara Vespazijana.

Pogledajte i ove stranice[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. "Lustrum" (engleski). FreeDictionary. http://www.thefreedictionary.com/lustrum. pristupljeno 10. 10. 2012. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 "Lustrum" (engleski). Livius Organisation. http://www.livius.org/lu-lz/lustrum/lustrum.html. pristupljeno 10. 10. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]