Prijeđi na sadržaj

Kupinovo

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Kupinovo (razvrstavanje).
Kupinovo


Crkva Svetog Duha u Kupinovu

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Sremski
Opština Pećinci
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 1866
Gustina stanovništva 24 st./km²
Geografija
Koordinate 44°42′12″N 20°02′32″E / 44.703333°N 20.042166°E / 44.703333; 20.042166
Nadmorska visina 63 m
Površina 84,1 km²
Kupinovo na karti Srbije
Kupinovo
Kupinovo
Kupinovo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 22419
Pozivni broj 022
Registarska oznaka RU


Koordinate: 44° 42′ 12" SGŠ, 20° 02′ 32" IGD

Kupinovo je naselje u Srbiji u opštini Pećinci u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1866 stanovnika.

Historija

[uredi | uredi kod]

Kupinovo je jedino sremsko selo koje je bilo kraljevski grad. Naime, u njemu su ostaci grada Kupinika, sedišta srpskog despota Lazarevića i Đurđa Brankovića. Turci su ga 1521. godine osvojili i spalili. U Kupinovu se nalazi crkva Svetog Luke poznata među seljanima kao Despotska crkva, koja je najstarija pravoslavna crkva severno od Save i Dunava. Iz temelja rušena obnovljena je 1730. godine.

Najstariji deo sela je sačuvan i zaštićen kao Etno-selo i tu se nalaze neke od najstarijih kuća u Vojvodini, koje su zakonom zaštićene kao kulturna dobra Srbije. Ima kuća sa početka XIX veka koje su pravljene od pletari sa trščanim krovom. Kuće imaju tremove i doksate sa drvenim stubovima i arkadama.

Turizam

[uredi | uredi kod]

U blizini sela nalazi se Obedska bara, atraktivno turističko područje za odmor i izlete u prirodi, kao i za lov. U blizini je takođe obala reke Save koja pruža lepa mesta za izlete i bavljenje sportovima na vodi.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Kupinovo živi 1586 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,7 godina (38,1 kod muškaraca i 41,2 kod žena). U naselju ima 668 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 2182 [1]
1953. 2162
1961. 2220
1971. 2057
1981. 2002
1991. 2009 1950
2002. 2083 2047
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1852 90.47%
Romi
  
146 7.13%
Jugosloveni
  
7 0.34%
Hrvati
  
4 0.19%
Slovaci
  
3 0.14%
Rusi
  
3 0.14%
Makedonci
  
3 0.14%
Crnogorci
  
1 0.04%
Slovenci
  
1 0.04%
Rumuni
  
1 0.04%
Nemci
  
1 0.04%
nepoznato
  
23 1.12%


Poznate ličnosti

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]