Filozof na vlasti

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Kralj filozof)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Izdanje Platonove Države iz 1713.

Filozofi na vlasti ili filozofi kraljevi vladari su u Platonovoj idealnoj državi. Naime, prema Platonu, "ljudski rod se neće rešiti nesreća sve dok rod onih koji se ispravno i istinski bave filozofijom ne dođe na vlast ili dok oni koji imaju vlast ne počnu da se istinski bave filozofijom".[1]

Platon[uredi | uredi kod]

Platon definiše filozofa prvo etimološki ― kao ljubitelja mudrosti, a zatim i kao onoga ko voli istinsko znanje nasuprot prividima i ko ima pristup idejama, tj. prvobitnim opštostima koje su obuhvaćene određenim pojmom, kakva je npr. Lepota prema bilo kojoj konkretnoj realizaciji lepote (lepoj ženi, lepoj kući, lepoj pesmi itd.). U prilog ideji da su filozofi najbolji vladari Platon crta i sliku broda-države, koja će, uz alegoriju pećine, postati jedna od njegovih najčešće citiranih metafora: "Pravi kormilar po nužnosti mora voditi računa o godišnjem dobu, nebu, zvezdama, vetru i svemu što pripada toj veštini ako zaista želi da upravlja brodom".[2]

Filozofi na vlasti u istoriji[uredi | uredi kod]

Tokom istorije razni su se vladari navodili kao primeri filozofa na vlasti, a među njima:

Kritika[uredi | uredi kod]

Karl Popper smatrao je Platona odgovornim za jačanje totalitarizma u 20. veku, jer su, prema njegovom mišljenju, Platonovi filozofi na vlasti, s njihovim "socijalnim inženjeringom" i "idealizmom" vodili direktno do Josifa Staljina i Adolfa Hitlera (preko Hegela i Marksa).[3] Navodno je i ajatolah Homeini bio inspirisan platonskom vizijom filozofa-kralja kada se 1920-ih u Komu zainteresovao za islamski misticizam i Platonovu Državu.[4]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Platon, Država, 5.473d.
  2. Platon, Država, 6.488d.
  3. Popper, Karl. The Poverty of Historicism. Routledge, 2002.
  4. Anderson, Raymond H. Ayatollah Ruhollah Khomeini, 89, the Unwavering Iranian Spiritual Leader. The New York Times, 4 June 1989.

Literatura[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]