Kosta Vujić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Kosta Vujić (Zemun, 1. maj 1824Beograd, 26. mart 1909) bio je profesor nemačkog jezika Prve beogradske gimnazije i jedna od znamenitijih ličnosti Srbije XIX veka.[1]

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je 1824. godine u Zemunu gde je završio srpsku i nemačku školu. U Sremskim Karlovcima je pohađao pet razreda gimnazije, a šesti je završio u Prvoj muškoj gimnaziji u Beogradu. Pored Filozofskog fakulteta koji je završio u Beogradu, dve godine je pohađao i Mudroslovno odeljenje Pravnog fakulteta Liceja.

Tokom svog službovanja u Beogradu, Kragujevcu, Požarevcu, Zaječaru, Negotinu i Šapcu, predavao je nemački i srpski jezik, srpsku istoriju, crkveno pevanje i bio dirigent učeničkog hora Kragujevačke polugimnazije.[1]

U mladosti je bio prisni prijatelj pesnika Branka Radičevića. Bio je pomoćnik urednika „Srpskih novina“ Miloša Popovića, objavivši u njima veliki broj priloga. Jedno vreme sarađivao je i u časopisu „Škola“ Milana Đ. Miličevića.[1]

Bio je boem i veliki gurman i svakodnevno je ručavao u četiri gostionice. Supu je jeo kod „Ruskog cara“; goveđinu kod „Kolarca“, varivo kod „Balkana“ a pečenje uz čašu vina kod „Pariza“.[2]

Profesor Kosta Vujić se nikada nije oženio, sahranjen je 1909. godine na Novom groblju, u grobnici koju je za života podigao.

Čuveni učenici profesora Koste Vujića[uredi | uredi kod]

Profesor Kosta Vujić je bio blizak sa svojim đacima. Jedna od njegovih rečenica pri kraju službovanja u gimnaziji je bila:

Nešto mi govori da će se u budućnosti o meni znati samo po tome što sam bio profesor sjajnih budućih imena

Upravo ta njegova poslednja generacija ostala je upamćena po plejadi učenika koji su kasnije postali slavni. Između ostalih njegovi đaci bili su: Jovan Cvijić, Jaša Prodanović, Ljubomir Stojanović, Mihailo Petrović Alas, Pavle Popović, Milorad Mitrović.[3]

Šešir profesora Koste Vujića[uredi | uredi kod]

Čitajući tekst akademika Mihaila Petrovića – Mike Alasa, koji je povodom stogodišnjice Prve muške gimnazije objavio Jež 1938. godine, Milovan Vitezović se upustio u istraživanje te slavne generacije. Tako je nastao scenario za TV dramu 1971. godine, a 1983. godine roman pod nazivom Šešir profesora Koste Vujića.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Horizonti, 2010., Pristupljeno 8. 4. 2013.
  2. Riznica srpska: „Pričanje Branislava Nušića na Šantićevom večeru“ Arhivirano 2020-11-27 na Wayback Machine-u, Cvijeta Zuzorić u Manežu, pristup 8.4.2013
  3. Bašta Balkana: „Šešir profesora Koste Vujića“, Brankica Živković, 15.3.2013, pristup 8.4.2013