Karlovačka sinagoga

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Karlovačka sinagoga
Lokacija Karlovac, Hrvatska
Godine izgradnje 1870.
Godina završetka 1871.
Renoviran 1936.
Srušen 1960.
Religija judaizam
Fasada cigla
Arhitektonski stil neorenesansa, neogotika

Velika Karlovačka sinagoga je bila glavna sinagoga židovske zajednice u Karlovcu.

Prva sinagoga u Karlovcu nalazila se u privatnoj kući u Florijanskoj ulici br. 220, danas Draškovićeva 8. židovska zajednica je tu kuću iznajmila od Josipa Smenderovca, jer židovi do carskog patenta 1859. godine nisu smjeli posjedovati nekretnine. Nakon što je karlovačka židovska bogoštovna općina u drugoj polovini 19. st. ekonomski ojačala, te pošto su carskim patentom iz 1859. židovi dobili mogućnost kupnje nekretnina, židovska je zajednica odlučila izgraditi vlastitu sinagogu. Zemljište je kupljeno 1870. godine u današnjoj Šebetićevoj ulici od posjednika Vidalia i Kostića za 2000 forinti. Te je godine predsjednik židovske bogoštovne općine bio Filip Reiner, a općinski odbornici: Makso Blauhorn, Makso Heinrich, Josip Weiss, Ignjat Hafner i Samuel Fröhlich. Gradnja hrama povjerena je Ljudevitu Kappneru i Ernestu Mühlbaueru. Zidao se prinosima općinara. Veće svote poklonili su u tu svrhu: Njegovo kraljevsko apoštolsko Veličanstvo Franjo Josip I., gradsko karlovačko poglavarstvo, barun Rotschild, Filip Reiner, Bernhard i Jakov Lederer, te Samuel Weiss iz Zagreba.[1]

Sinagoga je izgrađena u stilu historicizma, sa obilježjima neogotike i neorenesanse. Sinagoga je otvorena i posvećena 6. rujna 1871. godine. Događaj je uveličala vojna glazba, uz prisustvo gradskih vlasti i izaslanstva drugih židovskih bogoštovnih općina. O sinagogi je sačuvano vrlo malo dokumenata. U Državnom arhivu grada Karlovca, u zbirci građevinske dokumentacije postoji samo jedan dokument o karlovačkoj sinagogi. To je građevinska dozvola od 11. veljače 1936. u kojoj Židovska bogoštovna općina prijavljuje popravak i bojanje pročelja sinagoge. U sinagogi su bile orgulje.[1][2]

Tijekom Drugog svjetskog rata sinagoga je bila skladište, te su uklonnjeni svi rekviziti, sinagogalni i drugi židovski simboli. Prema svjedočanstvu Slavka Goldsteina karlovačka sinagoga devastirana je 1941. i 1942. godine. Predratne fotografije unutrašnjosti nisu sačuvane. Poslije Drugog svjetskog rata sinagoga nije obnavljana. Nakon rata Savez Jevrejskih opština Jugoslavije (Savez židovskih općina Jugoslavije) raspolagao je sa zgradom, ali je s tadašnjom komunističkom vladom SFR Jugoslavije sklopio sporazum po kojem su gradovi postali vlasnici neobnovljenih sinagoga. Za uzvrat "Savez Jevrejske opštine Jugoslavije" dobio je prostor i sredstva za izgradnju domova za stare i nemoćne. Prema tom dogovoru karlovačke gradske vlasti su zgradu devastirane sinagoge srušile zajedno sa uglovnicom trgovca Petra Sljepčevića 1960. godine. Rušenjem sinagoge grad Karlovac je ostao bez jednog vrijednog sakralnog spomenika koji je svjedočio o njegovoj bogatoj duhovnoj povijesti.[1][2][3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 Biserka Fabac. Sinagoga u Šebetićevoj ulici. www.kafotka.net. Preuzeto 6. rujna 2013.
  2. 2,0 2,1 Židovska općina Karlovac. CENDO - Istraživački i dokumentacijski centar. Preuzeto 6. rujna 2013.
  3. Sve hrvatske sinagoge. Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Preuzeto 6. rujna 2013.