Kalevala

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Kalevala je finski narodni ep. Cjelokupno finsko narodno stvaralaštvo živjelo je kao usmena tradicija sve do 1835. kada je Elias Lönnrot, liječnik po zanimanju, sabrao i sistematizirao to cjelokupno stvaralaštvo i objavio u posebnoj knjizi koju je nazvao Kalevala. Cijeli spjev vezan je uz nekoliko događaja u kojima je prikazano nekoliko likova, koji nisu povijesni nego mitski među kojima se ističe starac, pjevač i čudotvorac Väinämöinen, koji snagom riječi mijenja svijet doživljavajući razne zgode i nezgode u odnosima sa drugim likovima. Drugi po značenju lik je kovača Ilmarinena koji personificira genij uzdignut do magije. Treći po značenju je čarobnjak i putnik Lemminkäinen koji predstavlja junaka, lutalicu i čarobnjaka. On ima funkciju tipičnih junaka heroja ostalih europskih naroda (Orfeja, Herakla, Odiseja).

U Kalevali je sačuvano pored događaja iz povijesti i mitologije cjelokupno bogatstvo finskog folklora kao i kršćanskih legendi. U osnovi je radnje borba jednoga naroda protiv škrte i neljubazne prirode sjevera. Spjev ima 50 pjevanja (runa), a značajno je da prvo pjevanje završava rođenjem heroja, pjevača Väinamöinena. Sljedećih 9 pjevanja govori o njihovim doživljajima da bi se tek u 11. pjevanju pojavio Lemminkäinen koji mora izvršiti nekoliko teških zadataka kako bi zadobio najljepšu kći sjeverne zemlje. Najljepši je dio spjeva onaj kada Lemminkäinen mora sići u podzemni svijet kako bi ubio labuda iz rijeke Tuonela koji je čuvar toga podzemlja, pri tome on nastrada, a tijelo mu rastrgano na komade biva bačeno u rijeku smrti. Njegova majka nalazi dijelove tijela svoga sina, sastavlja ih i oživljuje što je poznato i u ostalim narodnim književnostima. Posljednjih 10-ak pjevanja prikazuje trojicu likova u potrazi za sampom, a to je predmet čije ime označava oružje i blago. Oko njega se vodi borba između sinova Kaleve i Sjeverne zemlje. Spjev završava nagovještajem budućnosti preko Väinamöinen koji u bakrenom čamcu odlazi daleko na horizont gdje će vječno boraviti, a svoje pjesme ostavlja narodu Finske.

Ekranizacije[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Sampo (film), sovjetsko-finski igrani film iz 1958. godine, rež. Aleksandar Ptuško i Risto Orko
  • Rauta-aika, finska televizijska serija iz 1982. godine
  • Jadesoturi (Jade Warrior), kinesko-finski film iz 2006. godine, rež. Antti-Jussi Annila