Juraj Hrženjak

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Juraj Hrženjak
Juraj Hrženjak.png
sudac Ustavnog suda SR Hrvatske
Na položaju
1967–1975
Lični detalji
Rođenje 10. mart 1917. (1917-03-10) (dob: 102)
Bjelovar, Austro-Ugarska (danas Hrvatska)
Politička stranka Savez komunista Hrvatske/Savez komunista Jugoslavije
Alma mater Pravni fakultet u Zagrebu
Profesija pravnik, političar i publicist

Juraj (Đuka) Hrženjak (Bjelovar, 10. ožujka 1917.), jugoslavenski i hrvatski pravnik, političar i publicist.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođen je 10. ožujka 1917. u Bjelovaru. Nakon završetka Klasične gimnazije u Zagrebu[1] radio je u zagrebačkoj filijali Privilegovane agrarne banke (1938–39) te Odjelu za seljačko gospodarstvo Banske vlasti u Zagrebu (1940–41). U prosincu 1941. otišao je sa suprugom Janjom u Liku gdje se priključio antifašističkom partizanskom pokretu.[1][2] U sklopu Prvog hrvatskog korpusa radio je u kulturno-prosvjetnom i propagandnom odjelu (agitprop) kao pomoćnik komesara za kulturno-politički rad.[3] Potom je pokrenuo Glas Prvog hrvatskog korpusa u kojem je objavljivao izvještaje.[3] Sudjelovao je 8–9. svibnja 1944. na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom, gdje su prihvaćene odluke o stvaranju zajedničke federativne države s ostalim narodima Jugoslavije na principu nacionalne ravnopravnosti i postavljeni ustavnopravni temelji državne organizacije u poslijeratnom razdoblju. Diplomirao je 1956. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon Drugog svjetskog rata obnašao je mnoge vojne, političke i pravne funkcije; bio je pomoćnik komandanta Vojne uprave Jugoslavenske armije (JA) za Istru i Slovensko primorje (1945–47), pomoćnik ministra za novooslobođene krajeve (1947–51), član Oblasnog komiteta u Bjelovaru, sekretar Kotarskog komiteta KPH, direktor Instituta za društveno samoupravljanje (1955–58), poslanik (1953–58) i savjetnik (1958–60) u Narodnoj skupštini u Beogradu, sudac Ustavnog suda SR Hrvatske (1967–75) te direktor Političke škole »Josip Broz Tito« u Kumrovcu (1975–78). U penziji je od 1980. U svibnju 2015. predsjedao je inicijativnim odborom za osnivanje Antifašističke lige Hrvatske pri čemu je na osnivačkoj skupštini izabran za njezina počasnog predsjednika.[4][5] Objavio je više publicističkih radova u kojima se bavio sociološkim i pravnim temama.

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Istra i Slovensko primorje : borba za slobodu kroz vjekove (1952; odg. ur.)
  • Slovensko Primorje in Istra : boj za svobodo skozi stoletja (1953; odg. ur.)
  • Mjesne zajednice u komunalnom sistemu (1963)
  • Društvena struktura naselja u SR Hrvatskoj (1983)
  • Međunarodni i evropski dokumenti o ljudskim pravima (1992)
  • Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj (1993)
  • Lokalna i regionalna samouprava u Republici Hrvatskoj (2004)
  • Anjuta (2006)
  • Stoljeće života (2016)

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]