Izjaslav Jaroslavič

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Izjaslav I
veliki knez Kijeva
Vladavina 1054–1068, 1069–1073 i 1076–1078
Puno ime Izjaslav Jaroslavič
Titule knez Turova (1045–1052), knez Novgoroda (1052–1054)
Rođen/a ~1024
Umro/la 3. oktobar 1078. (dob: 53–54)
Nežnatnaja Niva
Sahranjen/a Crkva Desjatina u Kijevu
Prethodnik Jaroslav Mudri
Nasljednik Svjatoslav II
Supruga/supruge Gertruda od Poljske, sestra poljskog kralja Kazimira
Potomstvo Jaropolk Izjaslavič, Mstislav, Svjatopolk II
Dinastija Rjurikovići
Otac Jaroslav Mudri
Majka Ingegerd Olofsdotter (kćer švedskog kralja Olofa)

Izjaslav I, poznat i kao Izjaslav Jaroslavič (1024 – 3. oktobar 1078), bio je veliki knez Kijeva, koji je, s prekidima, vladao od 1054. do smrti, te prvi kralj Rusije (od 1075.)

Rodio se kao sin velikog kneza Jaroslava Mudrog i švedske princeze Ingegerd Olofsdotter. Prijestonasljednikom je postao nakon smrti svog starijeg polubrata Vladimira. Za vrijeme očeve vladavine je sudjelovao u izradi Pravda Jaroslava, zbirke pravnih propisa koja će kasnije postati dio znamenitog zakonika pod imenom Ruska pravda. Godine 1043. mu je otac sklopio sporazum sa poljskim knezom Kazimirom kojim je grad Červenj pripao Kijevskoj Rusiji; radi njegove potvrde je sklopljen dvostruki dinastijski brak - Kazimir se oženio sa Jaroslavovu sestru Dobronegu, dok se Izjaslav oženio za Kazimirovu sestru Gertrudu. U tom braku je dobio tri sina - Jaropolka, Mstislava i Svjatopolka.

Od 1045. je vladao kao knez Turova, potom od 1051. kao knez Novgoroda, prije nego što je oca naslijedio 1054. Godine 1068. su sve veći udari Kumana na njegovu kneževinu, ali i Izjaslavova nemogućnost da ih zaustavi i poraz u bitci na Alti u Kijevu doveli do ustanka u kome je Izjaslav svrgnut, a novim knezom postao Vseslav od Polocka. Izjaslav je pobjegao u Poljsku, odakle se 1069. vratio i preuzeo prijestolje uz pomoć poljskih trupa. 1073. su ga svrgnula braća. Tada se za pomoć obratio zapadnim vladarima - rimsko-njemačkom caru Heinrichu IV, poljskom kralju Boleslavu II Hrabrom i papi Grguru VII. Papa ga je 1075. okrunio za kralja Rusije, te je sljedeće godine uz stranu pomoć ponovno zauzeo Kijev. Dvije godine kasnije je poginuo u novom građanskom ratu, a naslijedio ga je brat Vsevolod I.

Preci[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Izjaslav I Jaroslavič
Rurikovich
Rođen/a: 1024 Umro/la: 1078
Kraljevske titule
Prethodi:
obnovljen
knez Turova
1042–1078
Slijedi:
Jaropolk Izjaslavič
Prethodi:
Jaroslav I
veliki knez Kijeva
1054–1073
Slijedi:
Svjatoslav II
Pretendirane titule
Prethodi:
Vladimir Jaroslavič
veliki knez Kijeva
1052–1054
Slijedi:
Mstislav Izjaslavovič
Prethodi:
Sudislav Vladimirovič
2. nasljednik velikog kneza Kijeva
1042–1052
Slijedi:
Svjatoslav Jaroslavič