Incertae sedis

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Lešinari Novog svijeta, kao što je kalifornijski kondor, bili su smješteni u kategoriju incertae sedis unutar razreda Aves dok nisu priznati kao red Cathartiformes.
Plumalina plumaria Hall, 1858 (visina 6,3 cm), Gornji devon na zapadu države New York, SAD
Obično označava se kao Hydrozoa (koljeno Cnidaria, razred Hydrozoa) ili gorgonarija (koljeno Cnidaria, razred Anthozoa, red Gorgonaria), ali je vjerovatno najsigurnije da se označi kao incertae sedis.

Incertae sedis (latinska oznaka za neizvjestan rang i/ili položaj)[1] je termin koji se upotrebljava taksonomsku grupu čiji su širi odnosi nepoznati i/ili nedefinirani.[2] Alternativno, takve grupe označavaju se črsto kao "enigmatski taksoni".[3] U sistemu otvorene nomenklature, nesigurnost specifične taksonomske razine označava se kao incertae familiae (od neizvesnost porodice), incerti subordinis (od neizvesnost podreda), incerti ordinis (nesigurnost reda) i slični termini.[4]

Primjeri[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Fosilna bilka Paradinandra suecicane može se smjestiti ni u jednu porodicu, ali je uključena kao incertae sedis unutar reda Ericales, kada je opisana 2001.[5]
  • Fosil Gluteus minimus, opisan 1975., nije mogao biti smješten ni u jedan od poznatih životinjskih koljena.[6] The genus is therefore incertae sedis within the kingdom Animalia.
  • Pošto nije bilo jasno kojem naredu pripadaju lešinari Novog svijeta (porodica Cathartidae), oni su bili smješteni u Aves incertae sedis.[7] Kasnije je dogovoreno da ih treba staviti u poseban red, Cathartiformes.[8]
  • Amaurocichla bocagei, vrsta iz potporodice passerinae, pripada superporodici Passeroidea. Zbpg nejasnoće kojoj porodici pripada, klasificirana je kao Passeroidea incertae sedis.
  • HeLa-ćelije, koje potiču od kancersih ćelija grlića maternice, mogu odstupati genetički od normalne ljudske ćelije dovoljno da se kategoriziraju kao nova vrsta s širokom taksonomijom incertae sedis.

Formalna nomenklatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Kada se formalno imenuje takson, neizvjesnost oko njegove taksonomske klasifikacije može biti problematična. Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka, predviđa da "vrstama i podgrupama rodova mora biti dodijeljen rodf, a nfraspecifični taksoni moraju biti dodijeljeni vrsti, jer su njihova imena kombinacija", ali rangovima koji su veći od roda može biti dodijeljena oznaka incertae sedis.[9]

Razlozi upotrebe[uredi - уреди | uredi izvor]

Nedovoljan opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Ovaj izvod naučnog rada o rakovima iz 2007. godine opisuje tipske okolnosti primjene i razmatranja ove kategorije:[10]

...uklanjanje mnogih rodova iz novih i postojećih porodica u status incertae sedis. Njihov smanjen status se pripisuje uglavnom lošim ili neadekvatnim opisima, ali je prihvaćeno da su neke od nejasnoća u analizi nastale zbog nedovoljnog karakteriziranja stanja. Također je vidljivo da su proporcija karaktera koji se koriste u analizi ili njihovo dato stanje za pojedine taksone, bili neprikladni ili nevažeći. Dodatna složenosti, a faktori koji su doveli u zabludu ranije autore, su ulzili su opsežne homoplazije, odvojeno od stanja reverzije karaktera i konvergentne evolucije.

Nije uključeno u analizu[uredi - уреди | uredi izvor]

Ako se formalna filogenetska analiza provodi bez uključivanja određenih taksona, autori su mogli izabrati oznaku taksona incertae sedis, umjesto pogađanja njegov položaja. Ovo je posebno uobičajeno kada se generira molekulska filogenija, jer je tkivo za mnoge rijetke organizme teško dobiti. Također je zajednički scenarij kada su uključeni fosilni taksoni, jer mnogi fosili su definirane na osnovu parcijalnih informacija. Na primjer, ako je filogeniju izgrađena korištenjem mekog tkiva i pršljenova kao glavnih obilježja roda ili ako je poznat samo iz jednog zuba, bilo bi potrebno da se etiketira kao incertae sedis.[4]

Kontroverze[uredi - уреди | uredi izvor]

Ako postoje konfliktni rezultate ili ako ne postoji konsenzus među istraživačima kako se takson odnosi sa drugim organizmima, može biti naveden kao incertae sedis dok se ne riješi sukob.[4]

Zoološka nomenklatura[uredi - уреди | uredi izvor]

U botanici, ime nije valjano objavljen ako nije prihvaćena od strane autora u istoj publikaciji.[9]Article 36.1 U zoologije, ime se predlaže uslovno i može biti dostupno pod određenim uslovima.[1]Članovi 11 i 15 Za nesigurnosti na nižim nivoima, sistem otvorene nomenklature ukazuje na to da se koristi upitnik da se obilježi upitna oznaka.[4] Na primjer, ako je nova vrsta dobila specifični epitet ? album koje joj je dao Anton i pripisao neizvjesnost za Agenus, moglo bi se označavati kao "Agenus album Anton"(Anton?); "(? Anton)" označava autora koji dodijelio znak pitanja.[4]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Glossary". International Code of Zoological Nomenclature. International Commission on Zoological Nomenclature. http://www.nhm.ac.uk/hosted-sites/iczn/code/index.jsp?booksection=glossary&nfv=true. pristupljeno 2011-06-12. 
  2. "Frequently Asked Questions". PLANTS database. United States Department of Agriculture. http://plants.usda.gov/faq.html. pristupljeno 2011-06-12. 
  3. Allaby, M. (1999). A Dictionary of Zoology. Oxford University Press. str. 704. http://www.encyclopedia.com/doc/1O8-enigmatictaxon.html. pristupljeno 2013-01-05. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 S. C. Matthews (1973). "Notes on open nomenclature and synonymy lists" (PDF). Palaeontology 16 (4): 713–719. 
  5. Jürg Schönenberger; Else Marie Friis (March 2001). "Fossil flowers of ericalean affinity from the Late Cretaceous of Southern Sweden". American Journal of Botany 88 (3): 467–480. PMID 11250825. doi:10.2307/2657112. 
  6. Richard Arnold Davis; Holmes A. Semken, Jr. (24 January 1975). "Fossils of uncertain affinity from the Upper Devonian of Iowa". Science 187 (4173): 251–254. JSTOR 1739069. PMID 17838783. doi:10.1126/science.187.4173.251. 
  7. J. V. Remsen, Jr.; C. D. Cadena; A. Jaramillo; M. Nores; J. F. Pacheco; M. B. Robbins; T. S. Schulenberg; F. G. Stiles i dr.. (2007). "A classification of the bird species of South America". South American Classification Committee. American Ornithologists' Union. Arhivirano iz originala October 10, 2007. https://web.archive.org/web/20071010072549/http://www.museum.lsu.edu/~remsen/SACCBaseline.html. pristupljeno 2007-10-15. 
  8. J. V. Remsen, Jr.; C. D. Cadena; A. Jaramillo; M. Nores; J. F. Pacheco; M. B. Robbins; T. S. Schulenberg; F. G. Stiles i dr.. (2011). "A classification of the bird species of South America". South American Classification Committee. American Ornithologists' Union. http://www.museum.lsu.edu/~Remsen/SACCBaseline.html. pristupljeno 2011-06-12. 
  9. 9,0 9,1 McNeill, J.; Barrie, F.R.; Buck, W.R.; Demoulin, V.; Greuter, W.; Hawksworth, D.L.; Herendeen, P.S.; Knapp, S. i dr.. (2012). International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants (Melbourne Code) adopted by the Eighteenth International Botanical Congress Melbourne, Australia, July 2011. Regnum Vegetabile 154. A.R.G. Gantner Verlag KG. ISBN 978-3-87429-425-6. http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php?page=art3. pristupljeno 2013-07-28. 
  10. Graham J. Bird (2007). K. Larsen; M. Shimomura, eds. "Family Incertae Cedis in Tanaidacea (Crustacea: Peracarida) from Japan III. The deep trenches; the Kurile-Kamchatka Trench and Japan Trench" (PDF). Zootaxa 1599: 121–149. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]