Herešin

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezična standardizacija, preuređivanje, reorganizacija ili usklađivanje sa standardima srpskohrvatske Wikipedije.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Herešin
Herešin is located in Hrvatska
Herešin
Herešin
Herešin na karti Hrvatske
Županija Koprivničko-križevačka
Općina/Grad Koprivnica
Geografske koordinate
 - z. š. 46.17 N
 - z. d. 16.86 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 666
Pošta 48000 Koprivnica


Jerešin ili Jerošin odgovara današnjem selu Herešin (najbliži je grad Koprivnica), premda je jedan Jerešin smješten južnije (najbliži grad Bjelovar).

Selo Herešin pripada poštanskom uredu 48000 Koprivnica.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Srednjovjekovni Jerešin se spominje 1478. godine, a iste godine tamo su Pavao i Juraj Brodarić. U Jerešinu se oko 1480. godine rodio znameniti diplomat, humanistički pisac i povjesničar Stjepan Brodarić. Godine 1495. Jerešin posjeduje plemić Ivan sa 7 poreznih dimova, a godine 1507. plemić Matija Brodarić je posjedovao 6 dimova. On je svoj posjed 1513. godine proširio na 9 poreznih dimova koji broj zadržava 1517. i 1520. godine, a kao suvlasnik se javlja Franjo Brodarić sa 3 dima, njegov je dio 1517. i 1520. godine smanjen na 2 porezna dima. Iako se mislilo da je iz ovoga Herešina bio i zagrebački biskup Petar Herešinec novija su istraživanja otkrila da je on podrijetlom iz nestalog sela Herešinec kraj današnjeg Bjelovara.

Dugo nespominjanje upućuje da je selo bilo vjerojatno uništeno u vrijeme osmanskih napada. U okolici Koprivnice se 1635. neko zemljište površine 9 jutara prepustilo kraljevskom fisku jer civilni podanici nisu donijeli dokaze da je pravno pripadalo njima. Zbog sličnih prava kraljevski je fisk iste 1635. zadržao prava na zemljište u Herešinu (Jerešinu), na sjenokoše u Sigecu i Petrovcima te na krčevinu zvanu križanje. Kako se tada ne spominje selo Herešin nego samo posjed vjerojatno još nije bilo obnovljeno naselje. Herešin se nakon toga ne spominje do 1659. godine kada ima 7 kućedomaćina, što bi značilo da je do obnove naselja moralo doći sredinom 17. stolljeća. Do kraja 17. stoljeća, Herešin je imao 11 kućedomaćina, tj. povećao je svoje stanovništvo za približno 50 posto.

Iako o tome izvori šute, moguće je pretpostaviti privatno vlasništvo nad Herešinom u kontinuitetu od srednjega vijeka.

Primjerice 1673.-1675. vlasnici Oštarije i Herešina (infra Caproncza, Ostarije et Hersin) su bili pripadnici obitelji Dvorničići. Podložnici su imali kmetski status (coloni), a plaćali su 1 rajnski forint kraljevske dike. Nije jasno gdje su se točno nalazile Oštarije, ali se one još 1629. godine spominju kao vlasništvo obitelji Gabrijela Dvorničića (infra Caproncza, Ostarya, Gabrielis Duornichich). Iz obitelji Dvorničić je bio znameniti pravnik Baltazar Dvorničić Napuly.


House icon.png Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Herešin treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.