Helikon (planina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Helikon
Ἑλικών / Ελικώνας
Koordinate 38°21′10″N22°49′21″E
Visina 1.749 m
Planinski masiv Helikon
Lokacija
Država Beotija, Grčka
Karta
Helikon is located in Grčka
Helikon
Helikon
Uspon uz planinu Helikon

Helikon (starogrčki: Ἑλικών; novogrčki: Ελικώνας) je planina u oblasti Tespija u grčkoj oblasti Beotiji. Ova planina zauzima istaknuto mesto u drevnoj grčkoj mitologiji. Dostiže visinu od 1.749 metara i nalazi se nedaleko od severne obale Korintskog zaliva, jugoistočno od Livadije.[1][2]

Grčka mitologija[uredi - уреди | uredi izvor]

U grčkoj mitologiji, dva izvora posvećena Muzama nalazila su se ovde: Aganipa i Hipokrena, od kojih oba u svom imenu sadrže reč "konj" (ἵππος / hippos). Prema mitu, Hipokrena je nastala kad je krilati konj Pegaz svojim kopitom tako snažno udario o stenu, da je iz nje potekla voda. Na Helikonu se nalazio i izvor na kome se Narcis opčinio vlastitom lepotom.[3] Kalimah u Uzrocima priča kako je usnio da je ponovo mlad i da priča s Muzama na Helikonu.[4] Na Helikonu se nalazilo i svetilište posvećeno Muzama, u kome su se nalazili i njihovi kipovi,[5] a u svojim Metamorfozama rimski pesnik Ovidije piše o tome kako Minerva posećuje Muze na Helikonu.[6]

Hipokrena je smatrana izvorom pesničke inspiracije. Hesiod je krajem 7. veka pne. pevao o tome kako je kao mladić napasao ovde na padinama Helikona,[7] gde su Eros i Muze već imali svoja svetilišta.[8] Tu su ga Muze inspirisale da počne opevati poreklo bogova. Tako je Helikon postao simbol pesničke inspiracije, a Kalimah, koji u tome jasno sledi Hesioda, smešta na Helikon jedan mit, u kome je Tiresija ugledao boginju Atenu kako se kupa, pa je zato oslepljen, ali je za uzvrat dobio dar proricanja.

Središte kulta Muza na Helikonu, u Dolini Muza, koja se nalazila blizu Tespija i Askre, posetio je Pausanija u 2. veku pne.[9] Posetio je sveti gaj i izvor Aganipu te ostavio opis stanja koje je zatekao. Video je potret Eufeme, dojilje Muza, "reljefno izrađen u kamenu", kao i potret legendarnog pesnika Lina, "na maloj steni izrađenoj u obliku pećine". U temenosu nalazile su se statue Apolona, Dionisa i poznatih pesnika, od kojih su neke bile delo poznatih umetnika. Tu su pokazivali i žrtveni tronožac, koji je Hesiod osvojio na nadmetanju u Halkidi na Eubeji.

Mitski bog ove planine takođe se zvao Helikon.[10]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Ring, Salkin & Boda 1995, str. 11.
  2. Britannica, s.v. "Mount Helicon".
  3. Michael Grant and John Hazel. Who's Who in Classical Mythology, Oxford University Press, USA, 1993.
  4. Richard Hunter, The Shadow of Callimachus: Studies in the Reception of Hellenistic Poetry at Rome, 2006, str. 16.
  5. Pierre Grimal, The Dictionary of Classical Mythology, Blackwell Publishing Limited, 1996.
  6. Ovidije, Metamorfoze, V, 250–678.
  7. Hesiod, Teogonija, 23.
  8. Hesiod, Teogonija, 8.
  9. Pausanija, Opis Helade, IX, 29, 5.
  10. Theoi Greek Mythology, s.v. "Helicon".

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]