Helgeland

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Helgeland (u srednjem vijeku Hålogaland) je pokrajina u sjevernoj Norveškoj, koji danas obuhvaća južni dio okruga (fylke) Nordlanda do Saltfjelleta. Regija ima 78.400 stanovnika i površinu od 17.936 km² te broji otprilike 15 000 otoka.

U srednjem vijeku, Hålogaland je se odnosio na cijeli teritorij sjeverno od Trøndelaga, a prije pokrštavanja Norveške to je bilo neovisno kraljevstvo koje je također uključivalo većinu Tromsa i povremeno se protezalo na područje kojim su dominirali Sami (Finnmark, švedska Laponija, sjeverna Finska i sjeverozapadne Finske).

Hålogaland zauzima istaknuto mjesto u sagama. Božice Þorgerðr Hölgabrúðr i Irpa iz Jómsvíkinga sage vjerojatno potječu iz Hálogalanda i vjerojatno su tamo posebno štovane. Možda je najpoznatiji stanovnik Hålogalanda bio moreplovac i trgovac Ottar, čiji je prikaz svoje domovine nam dostigao kroz prijevod Orozijeve svjetske historije Alfreda Velikog.

Ime ne potiče iz korijena heilig, kako je tvrdio Adam iz Bremena, već od narodne oznake háleygir. U Mlađoj Eddi Snorrija Sturlusona ime je izvedeno iz mitskog kralja koji se zvao Holgi. Za Holgija se pak kaže da je bio nasljednik Odinovog sina Sæminga (ili «Säminga»).

Raniji oblik imena nalazi se iz 1380. godine, a stariji se zadržao u imenima biskupija Sør-Hålogaland (Nordland) i Nord-Hålogaland (Troms i Finnmark) te u nazivu Vrhovnog suda (Hålogaland lagmannsrett), koji je odgovoran za tri sjeverne pokrajine Nordland, Troms i Finnmark i Spitsbergen.

U Helgelandu je postojao odašiljač Omega radionavigacijskog sustava u Bratlandu i otoku Aldra. U blizini Bratlanda nalazi se i mornarički odašiljač JXN, koji, kao nekadašnji Omega odašiljač, koristi žičanu antenu razapetu iznad fjorda.

Povezano[uredi | uredi kod]