Hel (poluotok)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Poluotok Hel snimljen sa satelita Landsat godine 2000

Poluotok Hel (poljski Mierzeja Helska, kašupski Hélskô Sztremlëzna) je 35 km dug pješčani sprud, odnosno poluotok u sjevernoj Poljskoj koji dijeli Zaljev Puck od otvorenog Baltičkog mora. Smješten je u Okrugu Puck Pomeranskog vojvodstva.

Širina poluotoka varira od oko 300 m kod Jurata, do 100 metara na najužem dijelu do oko 1 km na vrhu (grad Hel). S obzirom da se poluotok sastoji od pijeska, često se za zimskih oluja pretvarau otok. Do 17. vijeka polouotok je bio lanac otoka koji su stvarali neprekinuto kopno jedino preko ljeta; za vrijeme Helske bitke godine 1939, poljske snage su aktivirale dinamit na poluotoku, pretvorivši ga u otok.

Danas postoji cesta i željeznica kroz poluotok koja spaja kopno s gradom Hel na njegovom vrhu. To je popularno turističko odredište. Ostali gradovi, luke i turistička odredišta su Jurata, Jastarnia, Kuźnica, Chałupy and Władysławowo.

See also[uredi - уреди | uredi izvor]